U nemačkim partijama CDU i CSU naglašavaju da im je stalo do očuvanja uticaja na Vučića, ali se istovremeno postavljaju pitanja o sposobnosti ultranacionalističke opozicije da se dogovori o zajedničkoj platformi. Ove sumnje dodatno komplikuju političku situaciju u Srbiji.
Tokom posete Beogradu, šef nemačke diplomatije Johan Vadeful je apstraktno pozvao na poštovanje slobode okupljanja i medija. Međutim, konkretizovao je stav kada je naglasio da Srbija mora da se usaglasi sa politikom EU prema Rusiji kako bi postala deo Evropske unije.
Vučić se trudi da održi dobre odnose, lično prima poslanike Bundestaga u zgradi predsedništva. Njegova sposobnost da uljuljka sagovornike i retorički parira kritikama je primećena od strane analitičara.
David Prajzendanc, stručnjak za proširenje EU, smatra da je važno otvoreno razgovarati sa Vučićem, jer je on na pogrešnom putu. Njegovi autorski tekstovi o ambicijama Srbije za ulazak u EU ne odražavaju stvarnu politiku, što se vidi i kroz izmene pravosudnih zakona.
Evropska narodna partija (EPP) razmatra da li da prekine pridruženo članstvo Vučićeve Srpske napredne stranke. Podeljena je između demohrišćana i konzervativaca, dok neki žele da zadrže SNS u svojim redovima.
Holandski evroposlanik Tijs Rojten kritikuje uzdržanost prema Vučiću, naglašavajući da postoji široka podrška za prekid politike popuštanja. Ipak, Evropska komisija se često vraća toj strategiji, koja se pokazala neuspešnom.
Rojten smatra da bi Vučić mogao da raspiše izbore već krajem juna ili u julu, kako bi iznenadio opoziciju i studentski pokret. Evropska komisija je pooštrila ton prema Srbiji, izražavajući zabrinutost zbog trenutne situacije.
