Azijski berzanski indeksi zabeležili su mešovite rezultate u ponedeljak, dok investitori prate neizvesnost oko tarifa koje planira predsednik Donald Tramp. Cene nafte su opale, dok su akcije u Kini predvodile gubitke na tržištima.
Na početku trgovanja, indeks Hang Seng u Hong Kongu pao je za 2,1%, dok je japanski Nikei 225 porastao za 0,1% na 36.936,39 poena. Australijski S&P/ASX 200 porastao je za 0,2%, južnokorejski Kospi za 0,4%, dok je indijski Senseks zabeležio rast od 0,3%. S druge strane, tajvanski Taieks pao je za 0,4%, a tajlandski SET indeks oslabio je za 1,1%.
Najnoviji ekonomski podaci iz Kine pokazali su da su potrošačke cene u februaru pale prvi put u 13 meseci, što ukazuje na slabu potražnju u drugoj najvećoj ekonomiji sveta. Stručnjaci ističu da je rani početak proslave Lunarnog novogodišnjeg praznika dodatno uticao na pad cena.
U međuvremenu, japanski ministar trgovine Jođi Muto boravi u Vašingtonu kako bi razgovarao o načinima da se izbegnu veće američke tarife na japanski čelik, aluminijum i automobile. Američki sekretar za trgovinu Hauard Lutnik potvrdio je da će tarife od 25% na uvoz čelika i aluminijuma stupiti na snagu u sredu.
Na Vol Stritu, tržišta su reagovala pozitivno nakon turbulencija iz prethodne sedmice. S&P 500 indeks porastao je za 0,6% na 5.770,20 poena, dok je Dau Džons dodao 0,5% na 42.801,72 poena. Nasdaq je porastao za 0,7% na 18.196,22 poena.
Predsednik Federalnih rezervi Džerom Pauel pokušao je da smiri tržišta izjavom da američka ekonomija ostaje stabilna i da nema potrebe za hitnim merama. „Troškovi opreza su veoma niski“, rekao je Pauel, ističući da Federalne rezerve mogu da sačekaju sa promenama kamatnih stopa.
Američko Ministarstvo rada saopštilo je da su poslodavci u februaru otvorili 151.000 novih radnih mesta, što je ispod očekivanja ekonomista, ali predstavlja poboljšanje u odnosu na januar.
Trampova politika tarifa donela je nesigurnost finansijskim tržištima, s obzirom na stalne promene – od uvođenja, preko izuzeća, do ponovnog uvođenja tarifa. Ove mere izazvale su zabrinutost među preduzećima i potrošačima, jer se očekuje da će povećane carine dovesti do inflacije i smanjenja potrošnje.
