Zdrava ishrana na prvi pogled deluje jednostavno – jedite više voća i povrća i izbegavajte prerađenu hranu. Međutim, novi izveštaj stručnjaka za ishranu i prehrambene politike iz Kanade otkriva da je situacija daleko složenija. Nezdrava hrana je sveprisutna, agresivno reklamirana i često je lakše dostupna od nutritivno bogatih namirnica, što otežava ljudima da donose zdrave izbore.
Istraživanje, sprovedeno u okviru međunarodne mreže Informas, pokazuje da je ponuda hrane u Kanadi daleko od idealne. Od domova do bolnica i škola, prehrambeno okruženje zahteva ozbiljne reforme. Glavni nalazi izveštaja ukazuju na sledeće probleme:
Analiza upakovanih namirnica u kanadskim prodavnicama otkrila je da su dve trećine proizvoda bogate solju, šećerom ili zasićenim mastima, dok samo 12% artikala spada u nutritivno poželjne opcije. Osim toga, nezdrava hrana je lako dostupna – studija u Otavi je pokazala da deca u proseku imaju 19 prodajnih mesta sa hranom u radijusu od jednog kilometra od svojih škola, dok je u Vankuveru taj broj čak 45.
Okruženje u prodavnicama dodatno otežava zdrave izbore. Na primer, 50% marketa koristi tzv. „zidove moći“ – police sa slatkišima i gaziranim pićima postavljene na kasama, koje potrošače dodatno primamljuju pri izlasku iz radnje. Tek svaka peta prodavnica nudi prostor za kupovinu bez ovih proizvoda.
Čak su i bolničke kafeterije, koje bi trebale da budu primer zdravog izbora, preplavljene nezdravim opcijama – većina nudi zaslađena pića, što doprinosi lošim prehrambenim navikama pacijenata i osoblja.
Prehrambena industrija ulaže ogromna sredstva u reklamiranje nezdrave hrane, posebno prema deci. Prema istraživanju, deca uzrasta od šest do jedanaest godina godišnje vide više od 4.000 reklama za prehrambene proizvode na svojim digitalnim uređajima, dok stariji tinejdžeri vide čak duplo više. Alarmantno je da je 90% ovih oglasa promovisalo proizvode koji su bogati šećerom, solju ili zasićenim mastima.
Dodatno, proizvođači hrane koriste marketinške trikove kako bi privukli mlade potrošače. Na primer, 46% brendova žitarica za doručak koristi crtane likove, poznate ličnosti ili druge zabavne elemente, a više od 90% proizvoda sa ovakvom vrstom promocije spada u nezdravu hranu.
Još jedan zabrinjavajući podatak je da čak 45% prehrambenih proizvoda koji ističu „zdravstvene benefite“ na pakovanju zapravo sadrže visoke nivoe šećera, soli ili zasićenih masti, što može dovesti potrošače u zabludu.
Nezdrava ishrana nije samo individualni problem, već ima ozbiljne ekonomske posledice. Procene pokazuju da loše prehrambene navike u Kanadi godišnje koštaju više od 15,8 milijardi dolara, uključujući direktne troškove zdravstvene zaštite od 5,9 milijardi dolara. Nezdrava ishrana je vodeći uzrok bolesti i drugi najvažniji faktor rizika za invaliditet u zemlji.
Iako situacija deluje obeshrabrujuće, stručnjaci predlažu niz mera koje bi mogle doneti pozitivne promene:
Uvođenje jasnijih deklaracija na pakovanjima hrane – Kanada planira da od januara 2026. godine uvede upozorenja na proizvodima koji sadrže visoke količine šećera, natrijuma ili zasićenih masti. Slične mere su već primenile zemlje poput Čilea i Meksika, sa značajnim uspehom.
Ograničenje marketinga nezdrave hrane deci – U mnogim zemljama već postoje zakonske regulative koje ograničavaju reklamiranje nezdravih proizvoda mlađoj populaciji. Kanada još uvek nije preduzela konkretne mere u ovom pravcu.
Oporezivanje slatkih pića – Više od 45 zemalja širom sveta uvelo je porez na zaslađene napitke, što je rezultiralo smanjenjem njihove potrošnje. U Kanadi, samo Newfoundland i Labrador imaju takav porez, dok ostatak zemlje još nije doneo slične odluke.
Poboljšanje ishrane u školama i bolnicama – Iako Kanada trenutno radi na nacionalnoj strategiji za ishranu u školama, potrebno je dodatno regulisati dostupnost nezdravih proizvoda i zaštititi obrazovne ustanove od uticaja prehrambene industrije.
Nezdrav način ishrane nije samo posledica individualnih izbora, već i prehrambenog okruženja koje favorizuje industrijski prerađene proizvode umesto nutritivno bogate hrane. Kako bi se ova situacija promenila, neophodna je saradnja između vlade, industrije i potrošača.
Uz odgovarajuće mere, Kanada može poboljšati dostupnost zdrave hrane, smanjiti marketing nezdravih proizvoda deci i stvoriti prehrambeni sistem koji podržava zdravlje stanovništva. Ove promene ne samo da bi poboljšale kvalitet života, već bi i značajno smanjile troškove zdravstvene zaštite i osigurale dugoročnu održivost prehrambene industrije.
Stručnjaci pozivaju na hitne akcije – jer zdrava ishrana ne sme biti privilegija, već pravo svih građana.
