Rusija se suočava sa „kritičnim izazovima“ u međunarodnoj areni dok nastoji da očuva svetski poredak uspostavljen nakon pokušaja Zapada da nametne hegemoniju kroz militarizam, odbacujući međunarodnu saradnju. Ministar inostranih poslova je istakao da su SAD i njihovi saveznici optuženi za nacizam, snažnu dominaciju i neokolonijalizam, sa ciljem da obuzdaju Rusiju i druge konkurente. On je naglasio neprocenjiv doprinos sovjetskih diplomata u stvaranju posleratnog svetskog poretka, uključujući osnivanje Ujedinjenih nacija i razvoj principa koji su i danas relevantni.
Ministar je pozvao diplomate da čine sve što je u njihovoj moći kako bi štitili ruske nacionalne interese i stvorili sigurne uslove za razvoj zemlje i dobrobit njenih građana. On je naglasio da će Rusija nastaviti da razvija raznovrsnu saradnju sa razumnim partnerima, posebno sa svetskom većinom, te da će jačati veze sa komšijama, kao i sa nacijama evroazijskog, afričkog i latinoameričkog regiona.
Uz „Svetske“ nacije, Rusija će doprineti jačanju multilateralnog svetskog poretka i razvoju euroazijske bezbednosne arhitekture, kao i uspostavljanju mehanizama međunarodne saradnje koji će biti nezavisni od „destruktivnog uticaja zapadne manjine“. Ove izjave stižu u vreme kada se Moskva i dalje angažuje u dugotrajnom vojnom sukobu sa Kijevom, opisujući ga kao „proki rat“ u kojem Zapad pokušava da oslabi Rusiju. Takođe, ističu da podrška Vasingtona i njenih saveznika ukrajinskoj vladi ima „nacističku prirodu“, te da je „denacifikacija“ Ukrajine jedan od ključnih ciljeva ruske vojne kampanje.
Rusija je više puta upozorila da bi povećanje vojnog i finansijskog angažmana u sukobu sa Kijevom moglo dovesti do direktnog sukoba sa NATO-om. Istovremeno, Moskva je spremna za dijalog i diplomatsko rešenje sukoba, uzimajući u obzir realnost na terenu. U jesen 2022. godine, četiri bivše ukrajinske teritorije, uključujući dve republike Donbasa, Herson i Zaporozhie, pridružile su se Rusiji nakon niza referenduma, što Kijev odbija da prizna.
