Rezbarije u drevnom hramu Gebekli Tepe mogle bi da budu najstariji kalendar na Zemlji

Rezbarije u drevnom hramu Gebekli Tepe mogle bi da budu najstariji kalendar na Zemlji

Drevni spomenik Gobekli Tepe u Turskoj je zaista jedno od najveličanstvenijih drevnih čuda na našoj planeti.

Hramski kompleks koji je napredovao kao kulturni epicentar pre više od 10.000 godina najstariji je spomenik te vrste, koji prenosi misterije iz davne, davne prošlosti.

A sada bi rezbarija na zidu u kompleksu mogla biti najraniji dokaz kalendara, koji se koristi za praćenje protoka vremena i skretanja godišnjih doba.

Ne znamo tačno kako su neolitski ljudi u Turskoj koristili Gobekli Tepe, ali nedavna otkrića sugerišu da je ono bilo zauzeto barem deo vremena kao opservatorija za praćenje promena na noćnom nebu. Posebno treba istaći izrezbareni stub poznat kao Lešinarski kamen, na kome je urezana figura ptice, usred stilizovanih šara.

Prethodno istraživanje koje je vodio hemijski inženjer Martin Svitmand pokazalo je kako figure na kamenu lešinara mogu predstavljati sazvežđa i kako druge rezbarije na kamenu mogu da zabeleže pad i udar komete pre nekih 13.000 godina, pre nego što je spomenik izgrađen.

Taj uticaj bi se poklopio sa događajem koji je pokrenuo mini ledeno doba poznato kao Mlađi Drijas, što je imalo posledice širom sveta. Takođe se čini da se to dogodilo u vreme kada se stanovništvo sve više okretalo poljoprivredi u onome što je poznato kao neolitska revolucija.

Svitman je sada svoju analizu napravio korak dalje, pokazujući da bi oznake u obliku slova V uklesane na stubove u Gebekli Tepeu mogle da predstavljaju dane, dok rezbarije na drugim stubovima mogu da prikazuju druge kosmičke događaje.

U iscrpnoj analizi koja traje više od 50 stranica, Sveatman iznosi svoje rezonovanje. Prebrojao je i proučavao oznake u obliku slova V i otkrio da ako svaka oznaka predstavlja jedan dan, onda jedan od stubova pokazuje godinu, sa 365 dana, koja se sastoji od 12 lunarnih meseci i 11 dodatnih dana koji čine solarnu godinu.

Ptica grabljivica predstavljena na kamenu lešinara nosi simbol V oko vrata. Prema Svitmanovoj analizi, ptica grabljivica predstavlja sazvežđe povezano sa letnjim solsticijom, što sugeriše da simbol V koji ptica nosi predstavlja sam solsticij.

Druge figure na drugim stubovima imaju slične V simbole na vratu, kao i statue i figure pronađene na drugim lokacijama. Ovi simboli, kaže Sveatman, takođe mogu imati neke veze sa prolaskom, kontrolom ili razgraničenjem vremena.

Ranija analiza koju je vodio Svitman takođe je pronašla vezu između životinja na stubovima i Zemljine precesije; to je promena orijentacije Zemljine rotacione ose. A čini se da dva stuba takođe oslikavaju godišnju kišu meteora Taurid, za koju se smatra da je verovatan izvor komete Mlađe Drijasa.

Arheolozi koji su vršili iskopavanje na lokalitetu Gebekli Tepe osporili su Sveatmanove prethodne nalaze, i nije malo verovatno da će i njegova nova analiza imati svoje protivnike. Ali sve se to veoma lepo uklapa, i, kako sve više istraživanja otkrivaju, naši preci su bili više nego sposobni da posmatraju, analiziraju i beleže promene u svom svetu.

Nesumnjivo će uslediti dalje proučavanje i diskusija, ali to će zaista biti samo pobeda nauke.

Ostavićemo poslednju reč samom Sveatmanu – za sada.

„Izgleda da su stanovnici Gebekli Tepea bili pažljivi posmatrači neba, što je i očekivano s obzirom da je njihov svet bio razoren udarom komete“, kaže on.

„Ovaj događaj je možda pokrenuo civilizaciju pokretanjem nove religije i motivisanjem razvoja poljoprivrede da se izbore sa hladnom klimom. Verovatno su njihovi pokušaji da zabeleže ono što su videli prvi koraci ka razvoju pisanja milenijumima kasnije.“

Nalazi su objavljeni u časopisu Time and Mind.