Istraživači otkrivaju mehanizam koji povezuje ishranu bogatu mastima sa Alchajmerovom bolešću

Istraživači otkrivaju mehanizam koji povezuje ishranu bogatu mastima sa Alchajmerovom bolešću

Studija koju je vodio Universitat Rovira i Virgili (URV) otkrila je mehanizam koji stoji iza veze između ishrane sa visokim sadržajem zasićenih masti i Alchajmerove bolesti. Istraživanje se fokusiralo na to kako ovakva ishrana utiče na određene molekule koji se nalaze u krvi i drugim tkivima kao što je mozak koji deluju kao markeri i regulatori bolesti.

Studiju je vodila Monica Bullo, profesor na Odseku za biohemiju i biotehnologiju i član Jedinice za metaboličko zdravlje i ishranu i Centra za zaštitu životne sredine, hranu i toksikologiju (TecnATok) URV, u saradnji sa Institutom za zdravstvena istraživanja Pere Virgili. (IISPV), CIBERobn i Univerzitet u Barseloni. Rezultati su objavljeni u časopisu Hranljive materije.

Istraživanje je sprovedeno na modelima miševa koji su razvili Alchajmerovu bolest u odraslom dobu. Prethodne studije na ovim životinjama su već pokazale da su miševi nakon dijete bogate zasićenim mastima razvili Alchajmerovu bolest mnogo ranije od miševa na konvencionalnoj ishrani. Međutim, mehanizmi koji su doveli do pojave Alchajmerove bolesti ostali su nepoznati. Odnosno do sada.

Istraživači su analizirali ekspresiju 15 miRNA, malih molekula RNK koji igraju ključnu ulogu u genetskoj regulaciji i u plazmi i u tkivima mozga. Tim je ispitao promene u miRNK vezanim za insulin u modelima miša koji su predisponirani za Alchajmerovu bolest, a nisu na dijeti sa malo zasićenih masti.

Rezultati su pokazali da se njihov metabolizam pogoršao nakon šest meseci na ovoj dijeti: njihova telesna težina se značajno povećala, a njihov odgovor na glukozu i insulin smanjen. Ove iste karakteristike mogu se naći i kod ljudi sa gojaznošću ili dijabetesom tipa 2.

Štaviše, istraživači su otkrili promene u različitim miRNA u krvi i mozgu. Ove promene su se odnosile na procese koji mogu izazvati oštećenje mozga, kao što je nakupljanje β-amiloidnih plakova (naslage proteina koji se formiraju u mozgu i koji su markeri Alchajmerove bolesti), prekomerna proizvodnja tau proteina (koji može oštetiti moždane ćelije kada izmiče kontroli) i upale u mozgu.

„Rezultati ove studije su korak napred u našem razumevanju ove bolesti i mogu da objasne vezu između gojaznosti, dijabetesa tipa 2 i početka Alchajmerove bolesti. Nalazi takođe nude nove ciljeve za moguću prevenciju i lečenje bolesti“, rekao je istraživač Bulo.

Studija ne samo da pruža nove podatke o tome kako ishrana sa visokim sadržajem masti može uticati na zdravlje mozga, već i otvara vrata budućim istraživanjima strategija ishrane kao sredstva za lečenje Alchajmerove bolesti. Rezultati naglašavaju važnost uravnotežene ishrane u prevenciji neurodegenerativnih bolesti i ističu miRNA kao mete za terapeutske intervencije.