Novo eksperimentalno antitelo moglo bi da spreči odbacivanje organa

Novo eksperimentalno antitelo moglo bi da spreči odbacivanje organa

Inovativno dizajnersko antitelo koje privlači pažnju kao potencijalni tretman za amiotrofičnu lateralnu sklerozu (ALS) uspešno je sprečilo odbacivanje transplantiranih bubrega kod primata koji nisu ljudi, dajući zeleno svetlo za testiranje kod primalaca ljudskih organa.

Ako klinička ispitivanja na ljudima uspešno dokažu njegovu bezbednost i efikasnost, lečenje bi moglo značajno da poboljša izglede za transplantaciju organa u budućnosti.

„Ovaj manje toksičan pristup se primenjuje više od 20 godina i mislim da smo konačno na prekretnici“, kaže imunolog i hirurg za transplantaciju Allan Kirk sa Univerziteta Djuk.

„Ovo bi mogao biti veliki napredak za ljude kojima je potrebna transplantacija organa.“

Za mnoge pacijente sa ireverzibilnom insuficijencijom organa, transplantacija organa je procedura koja spašava život. Ali imuni sistem tela često ometa uspeh transplantacije organa tako što identifikuje transplantirani organ kao strani i napada ga.

Ovaj imuni odgovor, poznat kao odbacivanje organa, može dovesti do otkazivanja presađenog organa i, u ekstremnim slučajevima, do smrti.

AT-1501, monoklonsko antitelo, smanjilo je stopu odbacivanja bez povećanja potrebe za imunosupresivnim lekovima ili izazivanja povećanja krvnih ugrušaka, što je bio neželjeni efekat prethodne verzije lečenja.

Studiju je delimično finansirala Eledon Pharmaceuticals, kompanija koja razvija AT-1501 pod brendom Tegoprubart. Isti lek je takođe pokazao obećanje u usporavanju progresije ALS u kliničkom ispitivanju faze 2a završenom prošle godine. Demonstriranje slične efikasnosti kod primalaca organa moglo bi da pruži potpuno novi pristup u prigušivanju sopstvenog imunološkog odgovora.

„Trenutni lekovi za sprečavanje odbacivanja organa su generalno dobri, ali imaju mnogo neželjenih efekata“, kaže hirurg-naučnik Imran Anvar sa Univerziteta Djuk.

„Ove terapije potiskuju imuni sistem, dovodeći pacijente u rizik od infekcija i oštećenja organa, a mnoge izazivaju neimune komplikacije kao što su dijabetes i visok krvni pritisak.

Monoklonska antitela kao što je AT-1501 su dizajnirana da deluju kao ljudska antitela kloniranjem jednog tipa imune ćelije. AT-1501 cilja specifičan protein nazvan CD40 ligand na površini nekih T ćelija, tip belih krvnih zrnaca uključenih u imuni odgovor.

AT-1501 deluje kao antitelo protiv aktivacije T ćelija vezivanjem za CD40 ligand. Inhibiranje aktivacije T ćelija na ovaj način pomaže u sprečavanju višestrukih imunoloških i inflamatornih odgovora koji doprinose odbacivanju transplantiranog organa.

AT-1501 je testiran na bezbednost i efikasnost u transplantaciji bubrega kod rezus makaka i transplantacija ostrvaca pankreasa kod cinomolgus majmuna. Kao tkiva odgovorna za proizvodnju insulina u telu, FDA je nedavno odobrila transplantaciju ćelija ostrva za lečenje dijabetesa tipa 1.

Životinje koje su dobile AT-1501 nakon tretmana transplantacije imale su manje komplikacija kao što je gubitak težine ili reaktivacija latentnog virusnog citomegalovirusa, što se često viđa nakon konvencionalnih tretmana supresije imunog sistema.

„Ovi podaci podržavaju AT-1501 kao siguran i efikasan agens za promovisanje preživljavanja i funkcije transplantacije ostrva i bubrega i omogućavaju nam da odmah napredujemo u klinička ispitivanja“, kaže Kirk.

Očekuje se da će se AT-1501 koristiti u kombinaciji sa postojećim imunosupresivnim agensima koji ciljaju na druge aspekte imunološkog odgovora, kao što je trenutni standard nege u transplantaciji bubrega i ostrvaca.

„Napor tokom poslednjih decenija bio je razvoj novih, manje toksičnih lekova“, kaže Anvar. „Nadamo se da će nas ovo antitelo približiti tom cilju.“