Švedski parlament izglasao je promenu ustava koja će omogućiti jačanje borbe protiv terorizma, što traži Turska kako bi podržala ulazak Švedske u NATO.
Švedski parlament izglasao je u sredu promenu ustava koja će omogućiti jačanje borbe protiv terorizma, što traži Turska kako bi podržala ulazak Švedske u NATO, a izglasani su i amandmani koji se odnose na špijuniranje i prikupljanje informacija zbog čega su zabrinutost izrazili mediji.
Ustavni amandman omogućuje ograničenje načela slobode udruživanja “kada se neka grupa smatra terorističkom ili podržava terorizam”, prenosi Hina.
Samo je opoziciona stranka Levica glasala protiv.
Amandman, koji će stupiti na snagu u januaru, trebao bi omogućiti lakši krivični progon pripadnika Kurdistanske radničke stranke (PKK), koju Švedska i EU smatraju terorističkom.
Turska koči primanje Švedske i Finske u NATO, optužujući ih da pružaju utočište borcima bliskim PKK-u i Jedinicama narodne zaštite (YPG) koje deluju u Siriji, a koje Ankara smatra teroristima.
Švedska je dugo imala blage zakone kad je reč o borbi protiv terorizma.
Švedski premijer Ulf Kristersson obećao je prošle nedelje u Ankari da će uzeti u obzir Turske zahteve, ocenivši promenu ustava “velikim korakom”.
Osim toga, švedski parlament usvojio je i ustavne amandmane koji su na meti kritika zbog potencijalnog uticaja na novinarstvo, prenosi njemačka agencija dpa.
Strana špijunaža postaje tako kažnjivo delo i ulazi u kazneni zakon.
Amandmanima se ograničava pravo na prikupljanje informacija o švedskoj međunarodnoj saradnji radi objave u medijima koji su zaštićeni ustavom.
Kažnjivo postaje i pružanje informacija koje bi mogle naštetiti švedskim odnosima s drugim državama ili organizacijama kao što su UN i NATO.
Vlada ističe da je to nužno kako bi se zaštitilo sigurnost zemlje i zatvorile rupe u zakonima. Novinari strahuju da bi te mere mogle pogoditi zaštitu izvora i uzbunjivača.
Mediji upozoravaju da će to ugroziti demokratiju i slobodu izražavanja.
