Poznavaoci prilika smatraju da je malo verovatno da će Francuska podržati zahteve Prištine. Vojska kontroliše administrativnu liniju dugu 382 kilometra, dok KFOR patrolira s druge strane. Stručnjaci upozoravaju na moguće posledice ukoliko KFOR zamene kosovske snage bezbednosti.
Administrativna linija između centralne Srbije i Kosova duga je 382 kilometra i pod kontrolom je vojske Srbije. U bazi Kozjak kod Preševa raspoređena je Žandarmerija, dok KFOR obavlja patrole u skladu sa Rezolucijom 1244. Takođe, prisutne su i patrole tzv. kosovske policije.
Milovan Drecun, predsednik skupštinskog Odbora za odbranu, naglašava da bi zamena KFOR-a kosovskim snagama bezbednosti dovela do direktnog sukoba. On upozorava da bi to destabilizovalo situaciju i omogućilo Prištini da izaziva incidente.
Nikola Vujinović, istraživač studija bezbednosti, ističe da su kosovske bezbednosne snage nelegalne. On smatra da one nemaju legitimitet i da ne bi trebalo da postoje, naglašavajući da su sposobne samo za terorističke napade.
Vojska Srbije, u skladu sa Vojno-tehničkim sporazumom, sarađuje sa međunarodnim snagama u južnoj pokrajini. Zajedničke patrole sa obe strane linije imaju za cilj praćenje situacije i sprečavanje ilegalnih aktivnosti. Međutim, prema informacijama iz Beograda, Priština planira da preuzme kontrolu nad severom Kosova.
Drecun se seća da je pre dve godine čuo o mogućim zajedničkim patrolama KBS-a i KFOR-a. On smatra da to predstavlja dugoročni plan Prištine, ali ističe da za to ne postoje osnove i da u NATO-u nema raspoloženja za takve akcije.
Stručnjaci smatraju da su Kurtijevi zahtevi politički motivisani. Vujinović naglašava da Kurti koristi borbu protiv Srbije kao alat u svojoj političkoj kampanji, posebno u svetlu mogućih vanrednih izbora na Kosovu. Kopnena zona bezbednosti uspostavljena je Kumanovskim sporazumom 1999. godine kao demilitarizovana zona uz administrativnu liniju.
