Rusija pritiska duž fronta nakon izveštaja o usporavanju

Rusija pritiska duž fronta nakon izveštaja o usporavanju

Ruske snage napale su u petak severni i južni deo fronta u istočnom ukrajinskom regionu Donbasa, čak i kada je Kijev saopštio da se napad Moskve odvija u blizini grada Bahmuta, piše Rojters.

U ukrajinskim vojnim izveštajima opisane su teške borbe duž linije koja ide od Limana do Kupijanska, kao i na jugu kod Avdijevke na periferiji grada Donjecka pod ruskom kontrolom.

Obe oblasti su bile glavne ruske mete u zimskoj kampanji za potpuno zauzimanje ukrajinskog industrijalizovanog regiona Donbasa. Ofanziva je do sada donela oskudne rezultate uprkos pogibiji hiljada vojnika sa obe strane u najkrvavijim borbama u ratu.

Na ukrajinskom artiljerijskom položaju u bujnim borovim šumama iza severnog dela fronta, trupe su ispalile metke kalibra 155 mm iz francuske haubice TRF-1 ka autoputu koji se koristio kao put za snabdevanje Kremenje koju je držala Rusija.

„Srećom, mi držimo istu poziciju“, rekao je Rojtersu vojnik koji koristi pozivni znak „Grinvič“. „Zato što se suočavamo sa veoma jakim neprijateljem sa veoma dobrim oružjem. A to je profesionalna vojska: vazdušno-desantne trupe.“

Kako su stizala naređenja sa koordinatama, posada je skočila na položaj oko pištolja, uklonila kamuflažu, nišanila, napunila i pucala. Posle tri metka, spustili su cev, ponovo je pokrili i vratili se u bunkere u šumi da čekaju dalja naređenja. U daljini se čula vatra iz artiljerije i streljačkog oružja.

Linije fronta jedva da su se pomerile od novembra, uprkos intenzivnim borbama. Ukrajina je ponovo zauzela delove teritorije u drugoj polovini 2022. godine, ali se od tada uglavnom držala u defanzivi, dok je Rusija napala sa stotinama hiljada tek pozvanih rezervista i osuđenika regrutovanih iz zatvora.

Kako zima prelazi u proleće, glavno pitanje u Ukrajini je koliko još Rusija može da izdrži svoju ofanzivu i kada ili da li Ukrajina može da preokrene zamah kontranapadom.

U četvrtak je komandant ukrajinskih kopnenih snaga rekao da se čini da ruski napad na Bahmut, mali grad koji je bio žarište najveće bitke u ratu, gubi snagu i da bi Kijev mogao da krene u ofanzivu „vrlo brzo“.

Za sada su ukrajinske snage i dalje fokusirane na sprečavanje napredovanja Rusa duž više od 300 km (185 milja) fronta Donbas, od Kupijanska na severu do Vuledara na jugu.

„Neprijatelj je juče čitavog dana pokušavao da napadne u pravcu Avdijevke“, rekao je Aleksij Dmitraškivski iz ukrajinske vojne komande Tavrija, zadužen za južne oblasti. „Ne prestaje granatiranje Avdijevke – artiljerija, rakete, minobacači. Tužno je videti kako tamo preživljavaju ljudi koji ne žele da odu, uglavnom su to stariji ljudi.

Serhij Čerevatij, portparol komande Istok koja brani front severnije, rekao je da je glavni fokus Rusije u poslednje vreme bio na potezu od Kupijanska do Limana, teritorije koju su prošle godine ponovo zauzele ukrajinske snage.

Obojica su rekli da se Rusi pojačavaju nakon velikih gubitaka. Nije bilo sličnog ažuriranja sa ruske strane, koja je dugo tvrdila da nanosi velike žrtve Ukrajincima.

U samom Bahmutu, ukrajinske trupe za koje je pre nekoliko nedelja izgledalo da će se povući, umesto toga su se ukopale, strategija koju neki zapadni vojni stručnjaci kažu da je rizična zbog potrebe da se očuvaju snage za kontranapad.

Međunarodni komitet Crvenog krsta saopštio je da se oko 10.000 ukrajinskih civila, mnogi stariji i sa invaliditetom, drže u užasnim okolnostima u Bahmutu i ​​okolnim naseljima.

„Oni žive u veoma teškim uslovima, provode skoro čitave dane u intenzivnom granatiranju u [podzemnim] skloništima“, rekao je Umar Kan iz MKCK-a na brifingu putem video veze iz Dnjepra, u Ukrajini.

„Sve što vidite su ljudi gurnuti do samih granica svog postojanja i opstanka i otpornosti.“

Ujedinjene nacije su objavile svoj najnoviji izveštaj o kršenju ljudskih prava u ratu, potvrđujući hiljade smrtnih slučajeva civila, koje opisuju kao vrh ledenog brega, kao i nestanke, mučenja i silovanja, uglavnom Ukrajinaca u oblastima pod ruskom okupacijom. Rusija poriče da je izvršila zločine u, kako naziva, „specijalnom vojnom operacijom“.

U Kostjantinovki, zapadno od Bahmuta, ruska raketa pala je na utočište koje nudi toplo sklonište za civile, ubivši najmanje tri žene, rekli su lokalni zvaničnici. Na fotografijama koje su objavile službe hitne pomoći prikazana je uništena zgrada. Iz ruševina je virio dušek. Nije bilo trenutnog odgovora Rusije na te izveštaje.

U severnom delu Sumske oblasti, jedna administrativna zgrada, školska zgrada i stambeni objekti su među oštećenima od ruskog granatiranja u kojem su poginula dva civila, saopštio je kabinet predsednika Vladimira Zelenskog.

Rusija je saopštila da su njene snage uništile hangar za ukrajinske bespilotne letelice u Odeskoj oblasti na jugu.

Rusija je izvršila invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, rekavši da su veze Ukrajine sa Zapadom pretnja bezbednosti. Od tada je ubijeno na desetine hiljada ukrajinskih civila, kao i vojnika sa obe strane. Kijev i Zapad nazivaju rat ničim izazvanim napadom za pokoravanje nezavisne zemlje.

Dmitrij Medvedev, tvrdolinijski zvaničnik Kremlja, rekao je da je Moskvi potrebna demilitarizovana zona oko ukrajinske teritorije za koju tvrdi da je anektirala, a da bi se inače borila duboko u Ukrajini.

Dok je ruska invazija izazvala kolosalnu štetu u Ukrajini, povećana potrošnja na odbranu, zapadne sankcije i gubitak stotina hiljada mladih ljudi iz radne snage takođe su izazvali ekonomske potrese kod kuće.

Institut za socijalnu politiku pri Moskovskoj Višoj ekonomskoj školi otkrio je u studiji objavljenoj ove nedelje da bi, čak i po svom najoptimističnijem scenariju, stvarni prihodi premašili nivo iz 2021. godine samo za 2% do kraja decenije. Srednja klasa koja je porasla otkako je Vladimir Putin postao predsednik 2000. značajno bi se smanjila.

„Tako se i u najpovoljnijem razvoju događaja može očekivati pogoršanje srednje klase i socijalnog i psihičkog blagostanja stanovništva“, napisali su autori.