Blinken upozorava da bi sadašnji prekid vatre u Ukrajini rezultirao „Potemkinovim mirom“

Blinken upozorava da bi sadašnji prekid vatre u Ukrajini rezultirao „Potemkinovim mirom“

Američki državni sekretar Antoni Blinken izjavio je u petak da Sjedinjene Države i njihovi saveznici ne bi trebalo da podržavaju prekid vatre ili mirovne pregovore za okončanje rata u Ukrajini dok Kijev ne dobije snagu i ne bude mogao da pregovara pod sopstvenim uslovima, prenosi AP.

Kako se činilo da se očekivala ukrajinska kontraofanziva dobija oblik, Blinken je rekao da bi slušanje poziva Rusije i drugih, uključujući Kinu, da se pregovori sada pokrenulo, rezultiralo lažnim „Potemkinovim mirom“ koji neće obezbediti suverenitet Ukrajine niti poboljšati evropsku bezbednost.

„Verujemo da je preduslov za smislenu diplomatiju i pravi mir jača Ukrajina, sposobna da odvrati i brani od svake buduće agresije“, rekao je Blinken u govoru u Finskoj, koja je nedavno postala najnovija članica NATO-a i deli dugu granicu sa Rusijom.

Njegova upotreba izraza „Potemkin“ odnosila se na jarko obojene frontove sela koje je ministar ruske vlade iz 18. veka Grigorij Potemkin navodno gradio kako bi stvorio iluziju prosperiteta za rusku caricu.

Blinken je ponovio gledište SAD da „primirje koje jednostavno zamrzava postojeće linije“ i omogućava ruskom predsedniku Vladimiru Putinu „da konsoliduje kontrolu nad teritorijom koju je zauzeo, i odmori se, ponovo naoruža i ponovo napadne – to nije pravedan i trajni mir“.

Omogućavanje Moskvi da zadrži jednu petinu ukrajinske teritorije koju je okupirala poslalo bi pogrešnu poruku Rusiji i „drugim potencijalnim agresorima širom sveta“, prema Blinkenu, što implicira da prekid vatre ne bi trebalo da bude dogovoren sve dok Ukrajina gura Rusiju nazad ili Rusija povlači svoje trupe.

Blinkenova pozicija je slična onoj ukrajinskih zvaničnika, uključujući njegovu izjavu da Rusija mora da plati deo rekonstrukcije Ukrajine i da se smatra odgovornom za invaziju na svog suseda u februaru 2022.

Posle višemesečnog zastoja na bojnom polju preko linije fronta od 685 milja (1100 km), ukrajinski zvaničnici su dali zbunjujuće signale o tome da li kontraofanziva, koja se u velikoj meri oslanja na nedavno raspoređeno napredno zapadno oružje i obuku, dolazi ili je već u toku.

Neki su sugerisali da kampanja neće biti salva istovremenih napada na celom frontu, već serija ciljanijih, ograničenih udara, prvo da oslabe ruske linije snabdevanja i infrastrukture, a zatim se proširi na šire ciljeve sa većim intenzitetom.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ponovo se oglasio u petak.

„Ovo nije film“, rekao je on novinarima u Kijevu. „Teško je reći kako ćete videti kontraofanzivu. Glavna stvar ovde je da Rusija to vidi. I ne samo videti, već i osetiti. Posebno govorimo o trupama koje su okupirale naše teritorije. Deokupacija naših teritorija – to je rezultat naše kontraofanzive. Kada ovo vidite, shvatićete da je počelo.“

Zelenski je rekao da je njegov cilj da protera ruske trupe sa četiri teritorije koje je delimično okupirala i nezakonito pripojila prošle jeseni, kao i sa poluostrva Krim koje je Kremlj nezakonito zauzeo 2014.

Putin je rekao da su dva njegova cilja u invaziji na Ukrajinu bila da poboljša bezbednost Rusije i spreči ulazak Ukrajine u NATO, ali je kijevska vlada podnela zahtev za pridruživanje alijansi, a Švedska se nada da će biti primljena u članstvo u julu. To bi Rusiju okružilo sa zemljama NATO-a u Baltičkom moru.

Blinken je opisao rusku invaziju na Ukrajinu kao katastrofalan strateški neuspeh Moskve koji je ojačao NATO, Evropsku uniju i Ukrajinu. Rusija je postala izolovanija, rekao je on, vezana za Kinu kao mlađeg partnera u odnosu koji Peking sve više zamera, i više nije u stanju da koristi energiju kao političko oruđe u zemljama koje je nekada smatrao svojim ili satelitima.

Sa svoje strane, Rusija želi bilo kakve razgovore kako bi se odgovorilo na zahtev Ukrajine za pridruživanje NATO-u.

„Naravno, ovo (pitanje) će biti jedna od glavnih iritacija i potencijalnih problema za mnogo, mnogo godina“, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov u petak.

Blinken je rekao da je Vašington spreman da podrži mirovne napore drugih zemalja, uključujući one Kine i Brazila, ali da svaki mirovni sporazum mora podržavati principe suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nezavisnosti.

Kina, koja kaže da je neutralna i da želi da služi kao posrednik, ali je politički podržala Moskvu, u petak je pozvala zemlje da prestanu da šalju oružje Ukrajini. Sjedinjene Države su vodeći zapadni saveznik i snabdevač Kijevu oružjem.

U Kijevu, u šestom vazdušnom napadu u isto toliko dana, ukrajinska protivvazdušna odbrana kasno u četvrtak i rano u petak presrela je svih 15 nadolazećih krstarećih projektila i 21 jurišna bespilotna letelica, rekao je načelnik ukrajinskog štaba Valerij Zalužnji.

Ukrajinsku prestonicu su istovremeno napali iz različitih pravaca bespilotne letelice iranske proizvodnje i krstareće rakete iz regiona Kaspijskog mora, napisao je u Telegramu visoki kijevski zvaničnik Sergej Popko.

Muškarac star 68 godina i jedno 11-godišnje dete ranjeni su u napadu, u kojem su ruševine koje su padale oštetile privatne kuće, pomoćne zgrade i automobile, saopštilo je glavno tužilaštvo Ukrajine.

Na drugom mestu, nekoliko eksplozija dogodilo se u petak u luci Berdjansk u Azovskom moru u delu ukrajinskog južnog Zaporožja koji je okupiran od strane Rusije, jednoj od četiri provincije koje je Rusija nezakonito anektirala. Ruski zvaničnici okrivili su ukrajinske raketne napade i rekli da je devet osoba ranjeno. Čini se da video snimci postavljeni na društvenim mrežama pokazuju kako se dim diže u oblasti luke. Ukrajinski zvaničnici su priznali da su njihove snage odgovorne i tvrde da ruski brodovi evakuišu luku.

Guverner ukrajinske okupirane Donjecke pokrajine Denis Pušilin, koga je imenovala Moskva, izjavio je u petak da su u ukrajinskim udarima poginule tri osobe, a četiri ranjene, uključujući trogodišnju devojčicu.

U drugim događajima u petak, pogranični regioni Rusije ponovo su bili pod vatrom. Jedna od najčešće gađanih meta prekograničnog granatiranja, ruska Belgorodska oblast, bombardovana je artiljerijskim granatama i udarima dronova u više sela, rekao je guverner Vjačeslav Gladkov. Najmanje dve žene su poginule u automobilu, više ljudi je povređeno, a oštećeni su stambeni objekti, automobili, dalekovodi i poljoprivredna oprema, naveo je on na Telegramu.

Legija slobode Rusije, jedna od grupa koja je preuzela odgovornost za prethodne napade na Belgorod, okrivila je rusku vojsku za smrt. Grupa je tvrdila da je ruska vojska pogrešno verovala da automobil pripada paravojnoj grupi. Hiljade ljudi je evakuisano iz regiona, a mnogi putevi su zatvoreni.

Sistemi protivvazdušne odbrane oborili su nekoliko ukrajinskih dronova u ruskoj južnoj Kurskoj oblasti, izvestio je guverner Roman Starovoit. U ruskoj oblasti Brjanska, guverner Aleksandar Bogomaz rekao je da su ukrajinske snage granatirale dva sela, bez prijavljenih žrtava.

Dve bespilotne letelice su takođe napale energetske objekte u zapadnoj ruskoj oblasti Smolenska, koja se graniči sa Belorusijom, rekli su zvaničnici.

Ministarstvo odbrane Ujedinjenog Kraljevstva saopštilo je da bi upadi mogli biti ukrajinska strategija za raspršivanje ruskih snaga pre kontraofanzive.

„Ruski komandanti se sada suočavaju sa oštrom dilemom da li (ojačati) odbranu u ruskim pograničnim regionima ili pojačati svoje linije u okupiranoj Ukrajini“, saopštilo je ministarstvo.