Veštačka inteligencija se izvinjava što je uništila čovečanstvo

Veštačka inteligencija se izvinjava što je uništila čovečanstvo

Napredak u veštačkoj inteligenciji dolazi tako snažno i brzo da je muzej u San Francisku, kucajućem srcu tehnološke revolucije, zamislio spomenik smrti čovečanstva.

„Izvinite što sam ubio većinu ljudi sa osmehom i brkovima“, kaže monitor koji dočekuje posetioca „Muzeja neslaganja“, nove izložbe o kontroverznoj tehnologiji.

Komadi u ovoj privremenoj emisiji mešaju uznemirujuće sa stripom, a ovaj prvi prikaz ima AI koji daje suština zapažanja posetiocima koji prelaze u njen vid.

„Koncept muzeja je da se nalazimo u postapokaliptičnom svetu gde je veštačka opšta inteligencija već uništila veći deo čovečanstva“, rekla je Odri Kim, kustos emisije.

Ali onda veštačka inteligencija shvata da je to bilo loše i stvara neku vrstu memorijala za čoveka, tako da je slogan naše emisije ‘izvini što smo ubili većinu čovečanstva’, rekla je ona.

Veštačka opšta inteligencija je koncept koji je još maglovitiji od jednostavne veštačke inteligencije koja kaskadno ulazi u svakodnevni život, što se vidi u brzom pojavljivanju aplikacija kao što su ChatGPT ili Bing-ov chat bot i sve to oko njih.

AGI je „veštačka inteligencija koja je u stanju da uradi sve što bi čovek bio u stanju da uradi“, integrišući ljudske kognitivne kapacitete u mašine.

Širom San Franciska, i niz poluostrvo u Silicijumskoj dolini, startapi su vrući na tragu svetog grala AGI.

Sem Altman, osnivač ChatGPT kreatora OpenAI, rekao je da AGI, urađen ispravno, može „podići čovečanstvo“ i promeniti „granice mogućnosti“.

Ali Kim želi da pokrene razmišljanje o opasnostima odlaska predaleko, prebrzo.

„Bilo je mnogo razgovora o bezbednosti veštačke inteligencije u prilično nišnim intelektualnim tehnološkim krugovima na Tviteru i mislim da je to veoma važno“, rekla je ona.

Ali ti razgovori nisu tako lako dostupni široj javnosti kao koncepti koje možete videti ili osetiti, dodala je ona.

Kim posebno voli skulpturu pod nazivom „Zagrljaj spajalice“: dve biste ljudi koji se drže jedno za drugo, u potpunosti napravljeni od spajalica.

Rad se odnosi na metaforu filozofa Nika Bostroma, koji je 2000-ih zamišljao šta bi se dogodilo ako bi se veštačka inteligencija programirala da stvara spajalice.

„Mogao bi da postane sve moćniji i da se stalno optimizuje da postigne svoj jedini cilj, do te mere da uništi čitavo čovečanstvo kako bi preplavio svet spajalicama za papir“, rekao je Kim.

Odmeravanje prednosti i nedostataka veštačke inteligencije tema je koja je Kim postala bliska u ranijem poslu koji je radio za Cruise, kompaniju za autonomna vozila.

Tamo je radila na „neverovatnoj“ tehnologiji, koja bi „mogla da smanji broj nesreća usled ljudske greške“, ali je takođe predstavljala rizike, rekla je.

Izložba zauzima mali prostor u zgradi na uglu ulica u modernom kvartu Mission u San Francisku.

Donji sprat izložbe posvećen je veštačkoj inteligenciji kao košmarnoj distopiji gde mašina koju pokreće GPT-3, jezički model iza ChatGPT-a, sastavlja zlobne kaligrame protiv čovečanstva, u kurzivnom pisanju.

Jedan eksponat je AI generisan—i potpuno lažni—dijalog između filozofa Slavoja Žižeka i filmskog reditelja Vernera Hercoga, dvojice najuglednijih evropskih intelektualaca.

Ovaj „Beskrajni razgovor“ je meditacija o dubokim lažnjacima: slikama, zvuku ili video snimku koji imaju za cilj da manipulišu mišljenjem lažnim predstavljanjem stvarnih ljudi i koji su postali najnovije oružje dezinformacija na mreži.

„Ovaj projekat smo započeli tek pre pet meseci, a ipak mnoge tehnologije koje su ovde predstavljene već deluju gotovo primitivno“, rekao je Kim, začuđen.

Ona se nada da će izložbu pretvoriti u stalnu sa više prostora i više događaja.