Novi model objašnjava uzroke toksičnosti na društvenim mrežama

Novi model objašnjava uzroke toksičnosti na društvenim mrežama

Profesor kognitivne neuronauke Dean Mobbs i njegovi saradnici predstavili su teoretski model koji istražuje kako upotreba društvenih medija utiče na mentalno zdravlje i blagostanje. Njihov rad, objavljen u časopisu Trendovi u kognitivnim naukama, predlaže okvir poznat kao „DAD“ koji identifikuje tri ključna faktora doprinose toksičnosti online interakcija: bestelesnost, nedostatak odgovornosti i dezinhibicija.

U istraživanju provedenom od 2022. godine, Mobbs je istraživao kako društvene mreže mogu doprineti stresu i mentalnim problemima. Kroz detaljno ispitivanje moždane aktivnosti i fizioloških markera stresa, tim je razvio teoretski model koji naglašava razlike između online komunikacije i komunikacije licem u lice.

Model DAD:

  1. Bestelesnost: Online interakcije često nedostaju fizičkih znakova kao što su izrazi lica i telesni govor, što dovodi do komunikacije koja se odvija samo u unutrašnjem svetu pojedinca. Mobbs objašnjava da ovaj nedostatak fizičkih naznaka može dovesti do zaborava da se komunicira sa stvarnim osobama, što može izazvati netaktične i uvredljive komentare.
  2. Nedostatak odgovornosti: Na društvenim mrežama, ljudi često ne osećaju iste posledice kao u ličnim interakcijama. Anonimnost i manjak društvenog nadzora smanjuju osećaj odgovornosti i mogućnost za društveno neodobravanje, što može dovesti do ponašanja koje je manje prihvatljivo u stvarnom životu.
  3. Dezinhibicija: Online okruženje može smanjiti inhibicije i omogućiti ljudima da izraze misli i osećanja koja bi inače zadržali. Ova sloboda može rezultirati u izražavanju negativnih i uvredljivih stavova koji su manje prisutni u ličnim komunikacijama.

Mobbs ističe da su naši emocionalni i bihevioralni mehanizmi razvijeni u kontekstu koji se znatno razlikuje od okruženja društvenih medija. Prema njegovom mišljenju, ljudi nisu evoluirali za interakciju u virtuelnim prostorima, što može doprineti „poremećenim interakcijama“ i povećanju toksičnosti.

Da bi se smanjila toksičnost online komunikacije, Mobbs i njegov tim predlažu nekoliko mera:

  • Povećanje odgovornosti: Prijavljivanje korisnika pod pravim imenima i usporavanje brzine interakcije mogu pomoći.
  • Korišćenje AI moderatora: Ovi alati mogu obezbediti više vremena za razmišljanje i umanjiti neposredne negativne reakcije.
  • Primena emotikona i avatara: Ovi elementi mogu pomoći u smanjenju efekata bestelesnosti tako što će učiniti komunikaciju realnijom i izraženijom.

Razumevanje uzroka toksičnosti u online komunikaciji može pomoći u razvoju strategija za poboljšanje mentalnog zdravlja i kvalitetniji interakcija na društvenim mrežama. Model DAD pruža uvid u mehanizme koji doprinose negativnim online iskustvima i nudi praktične preporuke za unapređenje ponašanja na mreži.