Kalifornija donosi zakon za zaštitu podataka o mozgu

Kalifornija donosi zakon za zaštitu podataka o mozgu

Novi zakon Kalifornije proširuje zaštitu privatnosti potrošača na podatke o moždanim talasima prikupljenim implantatima ili nosivim uređajima.

Guverner Gevin Njusom je tokom vikenda potpisao zakon o izmenama i dopunama kalifornijskog zakona o privatnosti potrošača, koji je država zamenila GDPR u Evropi, kako bi se „neuralni podaci“ klasifikovali kao zaštićene lične informacije u skladu sa preciznom geolokacijom, genetikom i biometrijom.

Medicinski direktor Neurorights Foundation Šon Pauzauski nazvao je kalifornijski zakon „ogromnom pobedom“ za pacijente koji pate od poremećaja mentalnog zdravlja, kao i za potrošače koji jednostavno žele da poboljšaju svoje živote novim tehnologijama.

Nevladina organizacija je bila kosponzor ovog zakona sa državnim senatorom.

„Osnovne ograde za privatnost koje on obezbeđuje trebalo bi samo da povećaju poverenje u sve vrste ovih revolucionarnih neurotehnologija, od kojih je velika većina smeštena u Kaliforniji“, rekao je Pauzauski u saopštenju.

Kalifornija je druga država koja je proširila zaštitu podataka na moždane talase, nakon što je Kolorado uveo zakon koji zahteva zaštitu privatnosti u skladu sa onim što se radi za otiske prstiju.

Kalifornijski zakon šalje „jasan signal brzorastućoj neurotehnološkoj industriji“ da zaštiti mentalnu privatnost ljudi, rekao je generalni savetnik NeuroRights Fondacije Jared Genser u saopštenju.

Genser se zalagao za nacionalni zakon o privatnosti podataka.

Zaštite prema kalifornijskom zakonu uključuju pravo da se zna koji podaci o mozgu se prikupljaju, da se ograniči njihovo otkrivanje i da se može isključiti ili zahtevati njihovo brisanje.

Zakon se primenjuje na uređaje koji mogu da snime ili promene aktivnost nervnog sistema, bilo da se implantiraju ili nose, saopštila je nevladina organizacija.

Potencijal da uređaji koriste kako se ljudi osećaju ili razmišljaju izazvali su zabrinutost da bi mogli da se koriste za manipulaciju osećanjima ili mislima.

„U narednim godinama, osetljivost neuronskih podataka će se povećati zajedno sa rastućim investicijama… što će rezultirati povećanom rezolucijom skeniranja mozga i većim skupovima podataka o mozgu koji se prikupljaju“, predviđa nevladina organizacija.

„U međuvremenu, generativna veštačka inteligencija će nastaviti da ubrzava sposobnost preciznog dekodiranja ovih skeniranja.“

Milijarder Elon Mask sa svojim Neuralink startupom je među onima koji teže da povežu mozak i računare.

Mask predviđa da Neuralink implanti idu dalje od vraćanja vida slepima do davanja infracrvenog ili ultraljubičastog vida ili omogućavanja da telepatski dele koncepte sa drugima.

„Želimo da damo ljudima supermoći“, rekao je Mask. „Ne samo da vam vraćamo prethodnu funkcionalnost, već da zapravo imate funkcionalnost daleko veću od normalnog čoveka.“