Ispitivanje patenata kako bi se utvrdio uticaj veštačke inteligencije na određene poslove

Ispitivanje patenata kako bi se utvrdio uticaj veštačke inteligencije na određene poslove

Veštačka inteligencija (AI) može da preoblikuje mnoge industrije, ali uticaj nove tehnologije na različite poslove ostaje nejasan. Daniele Kuercia i kolege su koristili mašinsko učenje da istraže sebe, identifikujući patente za AI tehnologije koje mogu uticati na različite profesionalne zadatke. Rad je objavljen u PNAS Nekus-u.

Model je koristio skup podataka od 17.879 opisa zadataka iz O*NET-a, baze podataka o zanimanjima koju vodi vlada SAD, kao i 24.758 AI patenata podnesenih Uredu za patente i žigove Sjedinjenih Država između 2015. i 2022. i izmjerio semantičku sličnost između opisa zadataka zanimanja i opisi patenata. Analiza nije bila samo vežba u podudaranju reči, već je upoređivala čitave opise zadataka sa celim patentima.

Za svaki zadatak je identifikovan najsličniji patent i ako je patent bio više od 90% sličan zadatku, smatralo se da je taj zadatak pod uticajem AI. Svako zanimanje je zatim dobilo ocenu uticaja veštačke inteligencije (AII) deljenjem broja njegovih zadataka na koje utiču patenti AI sa ukupnim brojem zadataka za to zanimanje.

Koristeći ovu metodu, tim je identifikovao zanimanja koja su najviše pogođena, uključujući ortodonte, čuvare i kontrolore letenja. Tim je takođe identifikovao zanimanja koja su najmanje pogođena, koja uključuju rukovaoce šipovima, rukovaoce bagerima i grejdere poljoprivrednih proizvoda.

Prema autorima, zanimanja koja uključuju zadatke koji se ponavljaju nisu uvek bila ona na koja je najviše uticala AI – najverovatnije će biti pogođeni poslovi koji uključuju zadatke u određenom nizu koji proizvode mašinski čitljiv rezultat.

Tim je otkrio da istraživanja često precenjuju koliko će AI oduzeti poslove jer sektori na koje AI potencijalno utiče, kao što su zdravstvena zaštita i transport, trenutno trebaju više radnika, a ne manje i zato što će AI verovatno povećati, a ne zameniti mnoge poslove. Na primer, veštačka inteligencija može da analizira medicinske slike kao što su rendgenski snimci kako bi pomogla lekarima da pronađu probleme, ali ne može da zameni lekare.

Prema autorima, tehnološki programeri bi trebalo da se fokusiraju na kreiranje alata koji podržavaju, a ne zamenjuju ljude, a lideri treba da promovišu upotrebu veštačke inteligencije sa naglaskom na obuku i obrazovanje kako bi svi imali koristi.