Gugl istražuje AI alate za novinare, u razgovorima sa izdavačima

Gugl istražuje AI alate za novinare, u razgovorima sa izdavačima

Gugl istražuje korišćenje alata veštačke inteligencije za pisanje novinskih članaka i u pregovorima je sa novinskim organizacijama o upotrebi alata za pomoć novinarima, rekao je portparol kompanije kasno u sredu.

Portparol nije imenovao izdavače, ali je Njujork tajms izvestio da je Gugl vodio razgovore sa Vašington postom, Njuz korpom (NVSA.O), vlasnikom Volstrit džornala, pa čak i Njujork tajmsom, između ostalih.

Ovi alati za veštačku inteligenciju mogu da pomognu novinarima sa opcijama za naslove ili različite stilove pisanja, na primer, na način koji „poboljšava njihov rad i produktivnost“, rekao je portparol Gugla, dodajući da je u „najranijim fazama istraživanja ideja“.

„Sasvim jednostavno, ovi alati nisu namenjeni i ne mogu da zamene suštinsku ulogu koju novinari imaju u izveštavanju, kreiranju i proveravanju činjenica svojih članaka“, rekao je portparol.

Međutim, neki rukovodioci koji su videli Guglov predlog opisali su ga kao uznemirujuće, navodi NIT, dodajući da su rukovodioci tražili da ne budu identifikovani. Alat za veštačku inteligenciju koji je predstavljen interno se zove Genesis u Google-u, navodi NIT, pozivajući se na ljude koji su upoznati sa tim.

Portparol News Corp-a je odbio da komentariše izveštaj NIT-a ili alatku veštačke inteligencije, ali je rekao: „Imamo odličan odnos sa Guglom i cenimo dugoročnu posvećenost (izvršnog direktora Gugla) Sundara Pičaija novinarstvu.

NIT i Vašington post nisu odmah odgovorili na zahteve za komentarom van redovnog radnog vremena.

Vest dolazi nekoliko dana nakon što je Asošijeted pres saopštio da će se udružiti sa OpenAI-om, vlasnikom ChatGPT-a, kako bi istražili upotrebu generativne veštačke inteligencije u vestima, što je dogovor koji bi mogao da postavi presedan za slična partnerstva između industrija.

Neki mediji već koriste generativnu veštačku inteligenciju za svoj sadržaj, ali novinske publikacije sporo usvajaju tehnologiju zbog zabrinutosti zbog njene tendencije da generiše činjenično netačne informacije, kao i zbog izazova u razlikovanju sadržaja koji proizvode ljudi i kompjuterskih programa.