Šef UN za hranu: Potrebne su milijarde da bi se sprečili nemiri, glad

Šef UN za hranu: Potrebne su milijarde da bi se sprečili nemiri, glad

Bez milijardi dolara više za prehranu miliona gladnih ljudi, svet će videti masovne migracije, destabilizovane zemlje i izgladnjelu decu i odrasle u narednih 12 do 18 meseci, rekao je predsednik Ujedinjenih nacija koji je dobio Nobelovu nagradu. Upozorio je u petak Svetski program za hranu, prenosi AP.

Dejvid Bizli je pohvalio povećano finansiranje iz Sjedinjenih Država i Nemačke prošle godine i pozvao Kinu, zalivske zemlje, milijardere i druge zemlje da „veliko pojačaju”.

U intervjuu pre nego što je sledeće nedelje predao uzde najveće svetske humanitarne organizacije američkoj ambasadorki Sindi Mekejn, bivši guverner Južne Karoline rekao je da je „izuzetno zabrinut“ da VFP neće prikupiti oko 23 milijarde dolara koje su mu potrebne ove godine da pomogne procenjenim 350 miliona ljudi u 49 zemalja kojima je očajnički potrebna hrana,

„Upravo u ovoj fazi, bićem iznenađen ako dobijemo 40 odsto toga, iskreno“, rekao je.

VFP je prošle godine bio u sličnoj krizi, rekao je on, ali je na sreću uspeo da ubedi Sjedinjene Države da povećaju svoja sredstva sa oko 3,5 milijardi dolara na 7,4 milijarde dolara i Nemačku da poveća svoj doprinos sa 350 miliona dolara pre nekoliko godina na 1,7 milijardi dolara, ali ne misli da će to ponoviti ove godine.

Druge zemlje sada moraju da se pojačaju, rekao je on, počevši od Kine, druge po veličini svetske ekonomije koja je prošle godine dala VFP-u samo 11 miliona dolara.

Bizli je aplaudirao Kini za njen uspeh u značajnom smanjenju gladi i siromaštva kod kuće, ali je rekao da je prošle godine dala manje od jednog centa po osobi u poređenju sa Sjedinjenim Državama, vodećom svetskom ekonomijom, koje su davale oko 22 dolara po osobi.

Kina treba „da se angažuje u multilateralnom svetu“ i da bude spremna da pruži pomoć koja je ključna, rekao je on. „Oni imaju moralnu obavezu da to učine.“

Bizli je rekao da su uradili „neverovatan posao hraneći svoje ljude“ i „sada nam je potrebna njihova pomoć u drugim delovima sveta“ o tome kako su to uradili, posebno u siromašnijim zemljama, uključujući Afriku.

Uz visoke cene nafte, zemlje Zaliva takođe mogu učiniti više, posebno muslimanske nacije koje imaju odnose sa zemljama istočne Afrike, Sahare i drugde na Bliskom istoku, rekao je on, izrazivši nadu da će povećati doprinose.

Bizli je rekao da su najbogatiji milijarderi ostvarili neviđene profite tokom pandemije COVID-19 i „nije previše tražiti od nekih multimilijardera da se pojačaju i pomognu nam u kratkoročnoj krizi“, iako dobrotvorne akcije nisu dugoročne. trajno rešenje za prehrambenu krizu.

Dugoročno gledano, rekao je da bi ono što bi zaista voleo da vidi da milijarderi koriste svoje iskustvo i uspeh da bi se angažovali „u najvećoj svetskoj potrebi – a to je hrana na planeti koja će prehraniti 8 milijardi ljudi“.

„Svet mora da shvati da je narednih 12 do 18 meseci kritično, i ako odustanemo od finansiranja, imaćete masovnu migraciju, imaćete destabilizacione nacije i sve će to biti povrh gladi među decom i ljudima okolo. svet“, upozorio je on.

Bizli je rekao da je VFP upravo bio primoran da smanji obroke za 50 odsto za 4 miliona ljudi u Avganistanu, a „ovo su ljudi koji sada kucaju na vrata gladi“.

„Nemamo dovoljno novca samo da sada dođemo do najugroženijih ljudi“, rekao je on. „Dakle, trenutno smo u krizi zbog litice, gde bismo bukvalno mogli da imamo pakao na zemlji ako ne budemo veoma oprezni.

Bizli je rekao da je liderima na Zapadu i Evropi govorio da, iako se sve fokusiraju na Ukrajinu i Rusiju, „bolje je da ne zaboravite šta je južno i jugoistočno od vas, jer mogu da vas uverim da vam to dolazi ako ne ne obraćajte pažnju i pređite na to.”

Sa 400 biliona dolara vrednog bogatstva na planeti, rekao je, nema razloga da bilo koje dete umre od gladi.

Izvršni direktor VFP-a rekao je da lideri moraju da daju prioritet humanitarnim potrebama koje će imati najveći uticaj na stabilnost u društvima širom sveta.

On je izdvojio nekoliko prioritetnih mesta – afrički region Sahel, kao i istok uključujući Somaliju, severnu Keniju, Južni Sudan i Etiopiju; Sirija koja ima uticaj na Jordan i Liban; i Centralna i Južna Amerika, gde je broj ljudi koji migriraju u Sjedinjene Države sada pet puta veći nego pre godinu i po.