Rat u Rusiji mogao bi izazvati glad 323 miliona ljudi

Rat u Rusiji mogao bi izazvati glad 323 miliona ljudi

Neopravdana i ničim izazvana agresija Rusije na Ukrajinu izazvala je globalnu prehrambenu krizu, zbog koje se više od 323 miliona ljudi širom sveta suočilo sa pretnjom stvarne nestašice hrane, dok je 1,2 milijarde postalo izloženo teškoćama zbog kombinacije visokih cena hrane i energije u padu. prihodi,  rekao je visoki predstavnik EU Žozep Borel, koji je govorio na sednici ministra spoljnih poslova G20 na Baliju o „obraćanju bezbednosti hrane i energije“, prenosi Ukrinform.

„Agresorski rat Rusije protiv Ukrajine dramatično pogoršava prehrambenu krizu. Za samo 2 godine, broj ozbiljno nesigurnih ljudi u svetu već se udvostručio sa 135 miliona pre pandemije COVID-19 na 276 miliona početkom 2022. godine i 323 miliona danas. Sada, sa ovim neopravdanim i ničim izazvanim, 1,2 milijarde ljudi – svaki šesti svetske populacije – ozbiljno je izloženo kombinaciji rasta cena hrane, rasta cena energije i pooštravanja finansijskih uslova“, rekao je Borel.

Visoki predstavnik je napomenuo da „stvari mogu da se pogoršaju“ jer Rusija blokira 20 miliona tona žitarica u ukrajinskim skladištima. „Ovo je smišljen pokušaj da se hrana iskoristi kao oružje rata, ne samo protiv Ukrajine, već i protiv najugroženijih zemalja u svetu“, rekao je Borel.

Afrika je najteže pogođen region, istakao je Borel, dodajući da mnoge zemlje u velikoj meri zavise od žitarica i đubriva iz Rusije i Ukrajine.

„Ova prehrambena kriza nije uzrokovana evropskim restriktivnim merama. Poljoprivredni sektor u Rusiji nije na meti. Naše sankcije ne zabranjuju uvoz ruske poljoprivredne robe, ili đubriva, niti plaćanje takvog ruskog izvoza“, rekao je visoki predstavnik.

„Kriza je u potpunosti uzrokovana akcijama Rusije: ona je napala žitnicu sveta i pretvorila brodske puteve Crnog mora u ratnu zonu“, rekao je Borel.

EU radi na četiri pravca delovanja:

Prvo, solidarnost. EU će mobilisati preko 7 milijardi evra do 2024. za globalni odgovor na bezbednost hrane. Drugi prioritet je podrška pristupačnosti hrane tako što se bavi makroekonomskom stabilnošću ranjivih zemalja.

Drugo, proizvodnja. EU radi na jačanju proizvodnih kapaciteta i otpornosti prehrambenih sistema. Uklonili smo sva ograničenja kako bismo olakšali izvoz poljoprivredne proizvodnje u Evropu.

Treće, trgovina. Kako Rusija koči napore UN na Crnomorskom putu, postižemo napredak kroz Line solidarnosti predvođene EU, pomažući Ukrajini da izvozi svoje žitarice preko alternative blokiranim lukama: 2,5 miliona tona je izvezeno u junu, u poređenju sa milionom u April. Ali rešavanje ovog problema je skupo i sporo.

Sa sledećom žetvom očekuje se dodatnih 50 miliona tona. Oslobađanje kapaciteta za skladištenje postaje sve hitnije.

I četvrto, multilateralizam. Svako treba da se posveti učvršćivanju odgovora na bezbednost hrane u multilateralnom sistemu i povezivanju sa Globalnom grupom za odgovor na krizu UN-a. Ni u energetskom sektoru restriktivne mere nisu razlog za visoke cene i zategnuto tržište. Pravi razlozi su veštačke nestašice snabdevanja, posebno gasa, od strane Rusije.

EU jača angažman sa našim partnerima, kroz rešenja koja podržavaju stabilnost na globalnim energetskim tržištima, maksimiziranjem proizvodnih kapaciteta.

„Tranzicija na zelenu energiju biće ključni lek za održivu i pristupačnu energiju širom sveta. Ova kriza će nas primorati da pojačamo i ubrzamo ovu tranziciju. Takođe ćemo diverzifikovati snabdevanje energijom uključivanjem u vodonična partnerstva sa pouzdanim partnerima“, rekao je Borel.

„Još brži odgovor na mnoga od ovih pitanja ostaje u rukama jednog čoveka: predsednika Putina, koji treba da zaustavi ovaj besmisleni rat i izbegne globalnu prehrambenu i energetsku katastrofu“, zaključio je zvaničnik.