Lideri Izraela i Hamasa pridružili su se spisku ljudi optuženih pred vodećim sudom za ratne zločine

Lideri Izraela i Hamasa pridružili su se spisku ljudi optuženih pred vodećim sudom za ratne zločine

Optužujući šefove Izraela i Hamasa za ratne zločine, najviši tužilac Međunarodnog krivičnog suda ih je svrstao među svetske lidere ozloglašene po gnusnim delima protiv čovečnosti.

Glavni tužilac Karim Kan objavio je u ponedeljak naloge za hapšenje dvojice izraelskih lidera — uključujući premijera Benjamina Netanjahua — i trojice lidera Hamasa.

Tužilac se fokusirao na akcije koje je Hamas preduzeo 7. oktobra kada su militanti upali na jug Izraela, ubivši oko 1.200 ljudi i uzevši oko 250 talaca, i na vojni odgovor Izraela u Gazi, u kojem je ubijeno otprilike 35.000 Palestinaca, prema ministarstvu zdravlja Gaze.

Netanjahu je osudio odluku u ponedeljak, nazvavši je „potpunim iskrivljavanjem stvarnosti“.

„Sa gnušanjem odbacujem poređenje haškog tužioca između demokratskog Izraela i masovnih ubica Hamasa“, rekao je Netanjahu.

Hamas je u saopštenju optužio tužioca da pokušava da „izjednači žrtvu sa dželatom“. Rečeno je da ima pravo da se odupre izraelskoj okupaciji, uključujući „oružani otpor“.

MKS je stalni sud poslednje instance, osnovan 2002. za krivično gonjenje pojedinaca za ratne zločine, zločine protiv čovečnosti, genocid i zločine agresije. Nekoliko zemalja ne prihvata jurisdikciju suda, uključujući Izrael, Sjedinjene Države, Kinu i Rusiju.

Evo detaljnijeg pogleda na optužbe protiv izraelskih i Hamasovih lidera, i nekih lidera širom sveta kojima su takođe uručeni nalozi za hapšenje od MKS-a:

Zvaničnici Hamasa — Ismail Hanije, Jahja Sinvar i Mohamed Dejf — optuženi su za planiranje i podsticanje osam ratnih zločina i zločina protiv čovečnosti, među kojima su istrebljenje, ubistvo, uzimanje talaca, silovanje i mučenje.

„Zločini protiv čovečnosti za koje se tereti bili su deo rasprostranjenog i sistematskog napada Hamasa na civilno stanovništvo Izraela“, navodi se u odluci Međunarodnog krivičnog suda.

„Postoje razumni razlozi da se veruje da su taoci uzeti iz Izraela držani u nehumanim uslovima i da su neki bili izloženi seksualnom nasilju, uključujući silovanje, dok su držani u zatočeništvu.

Hamas je odbacio optužbe.

Veruje se da se Sinvar i Deif kriju u Gazi. Hanije, vrhovni vođa Hamasa, nalazi se u Kataru.

Netanjahu i izraelski ministar odbrane Joav Galan optuženi su za sedam ratnih zločina i zločina protiv čovečnosti, uključujući istrebljenje i ubistvo. Optuženi su i za izgladnjivanje civila kao metod ratovanja, namjerno usmjeravanje djela protiv civilnog stanovništva, progon i hotimično nanošenje velikih patnji.

UN kažu da se u severnoj Gazi javlja „potpuna glad“, pošto se teritorija suočava sa skoro potpunim prekidom snabdevanja pomoći. Izrael je optužen da je snažno ograničio dotok pomoći na tu teritoriju, što on poriče.

Netanjahu i Galant se ne suočavaju sa bilo kakvim neposrednim rizikom od krivičnog gonjenja. Izrael nije član suda, ali bi prijetnja hapšenjem mogla otežati izraelskim liderima putovanje u inostranstvo.

MKS je izdao naloge za hapšenje drugih lidera u poslednje dve decenije od osnivanja suda.

U martu prošle godine ruski predsednik Vladimir Putin optužen je za otmicu dece iz Ukrajine u Rusiju. Optužen je zajedno sa Marijom Aleksejevnom Lvovom-Belovom, ruskim komesarom za prava deteta.

Šanse da se Putin suoči sa suđenjem pred MKS su malo verovatne jer Moskva ne priznaje nadležnost suda niti izručuje svoje državljane. Rusija je odgovorila izdavanjem sopstvenih naloga za hapšenje Hana, sudskog tužioca i drugih sudija MKS.

Jednom od najozloglašenijih afričkih ratnih vođa, Džozefu Koniju, MKS je 2005. godine izdao nalog za hapšenje. Kao vođa Gospodnje vojske otpora u severnoj Ugandi, suočava se sa 12 tačaka optužnice za zločine protiv čovečnosti, uključujući ubistvo, seksualno porobljavanje i silovanje, i 21 tačka za ratne zločine.

Uprkos međunarodnom lovu na ljude i nagradi od 5 miliona dolara, Koni je izbegao hapšenje i ostao je na slobodi. Očekuje se da će MKS započeti prvo ročište u odsustvu u oktobru.

MKS traži bivšeg sudanskog predsednika Omara al-Bašira zbog optužbi u vezi sa sukobom u Darfuru. Al-Bashiru su 2009. i 2010. godine uručeni nalozi za hapšenje koji ga terete po pet tačaka za zločine protiv čovječnosti i tri tačke za genocid.

On je i dalje na slobodi, nakon što je neko vreme proveo u zatvoru u Kartumu od 2019. do 2023. Ranije ove godine, MKS je saopštio da je postignut „napredak“ u slučaju protiv al-Bašira.

Dugogodišnji libijski diktator Moamer Gadafi optužen je po dve tačke za zločine protiv čovečnosti zbog njegovog brutalnog gušenja tokom Arapskog proleća 2011. MKS je izdao nalog za hapšenje Gadafija u junu 2011, ali je zatvorio slučaj u novembru 2011, nakon njegove smrti.

Seif al-Islam Gadafi, diktatorov sin, optužen je zajedno sa još dvojicom 2011. godine i ostaje na slobodi.