Libijski vojskovođa uhapšen u Italiji po nalogu Međunarodnog krivičnog suda, ali potom proteran

Libijski vojskovođa uhapšen u Italiji po nalogu Međunarodnog krivičnog suda, ali potom proteran

Italijanska policija uhapsila je libijskog vojskovođu po nalogu Međunarodnog krivičnog suda, ali je italijanski tribunal odbio da odobri hapšenje i on je umesto toga vraćen u Libiju, javila je italijanska državna televizija RAI.

Ossama Anjiem, takođe poznat kao Ossama al-Masri, predvodi ogranak u Tripoliju Institucije za reformu i rehabilitaciju, ozloglašene mreže pritvorskih centara koje vode Specijalne odbrambene snage koje podržava vlada. SDF deluje kao jedinica vojne policije koja se bori protiv zločina visokog profila, uključujući otmice, ubistva, kao i ilegalnu migraciju.

Kao i mnoge druge milicije u zapadnoj Libiji, SDF je umešan u zločine u građanskom ratu koji je usledio nakon svrgavanja i ubistva dugogodišnjeg libijskog diktatora Moamera Gadafija 2011. Nedavno je glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda izdao naloge za hapšenje zbog navodnih zločina u Libiju izvan građanskog rata, uključujući i pritvorske objekte u kojima imaju grupe za ljudska prava dokumentovane zloupotrebe.

Italijanske novine Avvenire i La Stampa objavile su da je al-Masri uhapšen u Torinu u nedelju po nalogu suda u Hagu nakon što je sinoć prisustvovao fudbalskoj utakmici Juventus-Milano.

Ministarstvo pravde je u saopštenju od utorka navelo da je sud zatražio hapšenje al-Masirija i da ga ocenjuju tužioci. Ali državna televizija RAI saopštila je kasno u utorak da je tribunal u Torinu odbio da odobri hapšenje i da je al-Masri pušten iz zatvora i vraćen u Libiju.

Iz Ministarstva pravde nije bilo komentara.

Al-Masrijevo hapšenje predstavljalo je dilemu za Italiju, jer ima bliske veze sa međunarodno priznatom vladom u Tripoliju, kao i energetske interese u zemlji. Pored toga, svako suđenje u Hagu Al-Masriju moglo bi da skrene neželjenu pažnju na italijansku migracionu politiku i njenu podršku libijskoj obalskoj straži, koju je finansirala da spreči odlazak migranata.

Grupe za ljudska prava su dokumentovale teška zlostavljanja u libijskim pritvorskim objektima u kojima se drže migranti i optužili Italiju da je saučesnik u njihovom maltretiranju.

Nelo Skavo, italijanski novinar koji je dokumentovao zločine nad migrantima i objavio priču o al-Masrijevom hapšenju, nije bio iznenađen što je Italija pustila Al-Masrija da ode, ali je rekao da je to predstavljalo neispunjavanje obaveza Italije prema međunarodnom pravu da ga preda sud.

Italija je jedan od osnivača Međunarodnog krivičnog suda i bila je domaćin Rimske konferencije 1998. godine koja ga je rodila.

Neuspeh Italije da ga preda „čini da se čovek zapita kakvi su stvarni odnosi moći između Italije i Libije“, rekao je on u poruci za AP. „Ako međunarodno tražene osobe mogu pravnim podmetanjem da dobiju bezbedno ponašanje u zemlji G7 kao što je Italija, onda su reči poput zakona i međunarodne pravde ispražnjene svakog značenja, na štetu najslabijih i demokratija.

Amnesti internešenel je pozvao Italiju da hitno preda al-Masrija MKS-u, rekavši da je dokumentovao „užasne povrede počinjene potpuno nekažnjeno” u libijskim zatvorima, uključujući mučenje, nezakonita ubistva i prisilne nestanke.

„Bez izgleda domaće odgovornosti u Libiji moćnih komandanata milicija, Italija i svi članovi međunarodne zajednice moraju da traže pravdu za zločine po međunarodnom pravu“, naveo je Amnesti u saopštenju pre vesti o al-Masrijevom oslobađanju i proterivanju. objavljeno u javnosti.

Sud sa sedištem u Hagu izdao je nekoliko novih naloga protiv Libijaca u poslednjih godinu dana nakon otvaranja istrage o Libiji 2011. na zahtev Saveta bezbednosti UN. U oktobru je otpečatila naloge za hapšenje šest muškaraca, ali su ostali nalozi ostali zapečaćeni. Al-Masrijevo ime se ne pojavljuje ni na jednoj javnoj poternici.

MKS kaže da trenutno ima 11 naloga za hapšenje, za kojima je sedam osoba još uvek na slobodi. U nedavnom izveštaju, tužilaštvo MKS je saopštilo da očekuje da će 2025. izdati nove naloge u vezi sa zločinima u pritvorskim objektima.

Libija je godinama podeljena između rivalskih administracija na istoku i zapadu, od kojih svaka podržavaju naoružane grupe i strane vlade. Trenutno njime upravljaju vlada Abdul-Hami Dbeibaha u Tripoliju i administracija premijera Osame Hammada na istoku.

Zapadnu Libiju kontroliše niz bezakonih milicija udruženih sa Dbeibahovom vladom, dok snage moćnog vojnog komandanta Kalife Hiftera kontrolišu istok i jug.

Mediterranea Saving Humans, humanitarna organizacija koja je osudila zločine nad migrantima u libijskim pritvorskim centrima, rekla je da je Al-Masrijevo hapšenje usledilo nakon „godina pritužbi i svedočenja žrtava Međunarodnom krivičnom sudu, koji je vodio tešku istragu“.

Grupa je dugo osuđivala finansijsku podršku italijanske vlade libijskoj obalskoj straži.

„Skrivao se u Italiji, naravno, jer se ovde trgovci ljudima osećaju bezbedno“, navodi se u saopštenju grupe, sugerišući da italijanske vlasti ne žele da se te informacije objave, ali da su procurele zahvaljujući izveštavanju novinara Avvenire.