Bajdenova administracija vrši pritisak na senatore da spreče štrajk na železnici

Bajdenova administracija vrši pritisak na senatore da spreče štrajk na železnici

Američka ekonomija bi se suočila sa teškim ekonomskim šokom ako senatori ove nedelje ne usvoje zakon kojim bi sprečili štrajk radnika u teretnoj železnici. To je poruka koju Bajdenova administracija lično prenosi demokratskim senatorima na sednici iza zatvorenih vrata u četvrtak.

Dom je reagovao ubrzo nakon zahteva predsednika Džoa Bajdena i u sredu je usvojio zakon koji bi železničke kompanije i radnike obavezao na predloženo rešenje koje je postignuto u septembru, ali su ga neki od 12 uključenih sindikata odbili. Ali Senat često radi sporijim tempom, a tajming konačnih glasova je nejasan.

U međuvremenu, ministar rada Marti Volš i sekretar za saobraćaj Pete Buttigieg sastaju se u četvrtak sa demokratskim senatorima kako bi istakli da će železničke kompanije početi da zatvaraju rad mnogo pre nego što potencijalni štrajk počne 9. decembra.

„Ako postoji čak i mogućnost gašenja, oko pet dana pre toga, železnice bi morale da počnu da smanjuju prihvatanje stvari kao što su pošiljke opasnog materijala za koje ne možete dozvoliti da se zaglave“, rekao je Buttigieg za CNBC. intervju.

„Tako da će moj cilj današnjeg razgovora sa senatorima biti da se uverim da razumeju implikacije zatvaranja ili čak približavanja gašenju“, rekao je on. „To ne bi samo srušilo naš železnički sistem. To bi zaista ugasilo našu ekonomiju.“

Železnice kažu da bi zaustavljanje železničke usluge izazvalo razorne 2 milijarde dolara dnevno po ekonomiju. Štrajk teretnih železnica bi takođe imao veliki potencijalni uticaj na putničku železnicu, pri čemu bi se Amtrak i mnoge prigradske železnice oslanjale na šine koje su u vlasništvu teretnih železnica.

Železničke kompanije i 12 sindikata uključeni su u pregovore sa visokim ulozima. Bajdenova administracija je u septembru pomogla u sklapanju ugovora između železnica i sindikalnih lidera, ali su četiri sindikata odbila ugovore. Osam drugih je odobrilo petogodišnje ugovore i dobijaju zaostale plate za svoje radnike za povišice od 24 odsto koje su retroaktivne do 2020.

U ponedeljak, sa štrajkom 9. decembra, Bajden je pozvao Kongres da nametne probni sporazum postignut u septembru. Kongres ima ovlašćenja da to učini i u prošlosti je doneo zakon kojim se odlažu ili zabranjuju štrajkovi železnica i avio-kompanija. Ali većina zakonodavaca bi više volela da stranke same rešavaju svoje razlike.

Intervencija je bila posebno teška za demokratske zakonodavce koji se tradicionalno povezuju sa politički moćnim radničkim sindikatima koji su kritikovali Bajdenov potez da interveniše u sporu oko ugovora i blokira štrajk.

Predsednica Predstavničkog doma Nensi Pelosi iz Kalifornije odgovorila je na tu zabrinutost tako što je u sredu održala drugo glasanje o zakonu koji će dodati sedam dana plaćenog bolovanja godišnje za železničke radnike obuhvaćene sporazumom. Poziv na plaćeno bolovanje bio je glavna prepreka u razgovorima, zajedno sa drugim problemima vezanim za kvalitet života. Železnice kažu da su se sindikati u pregovorima tokom decenija složili da se odreknu plaćenog bolovanja u korist većih plata i jakih kratkoročnih invalidnina.

Sindikati tvrde da železnice mogu lako da priušte da dodaju plaćeno bolovanje kada beleže rekordnu dobit. Nekoliko velikih železnica uključenih u ove ugovore prijavilo je više od milijardu dolara profita u trećem kvartalu.

Lider većine u Senatu Čak Šumer, DNj, rekao je da razume hitnost i ulog za ekonomiju dugotrajne borbe.

„Senatori rade ujutro, podne i uveče kako bi postigli dogovor da što pre reagujemo na ovu meru“, rekao je Šumer. „Senat ne može da ode dok ne završimo posao. A demokrate će nastaviti da rade sa republikancima da pronađu put napred koji svi mogu podržati.

Šumer je rekao da će za njega prioritet biti održavanje glasanja za obezbeđivanje sedam dana plaćenog bolovanja. Ali moraće da postigne dogovor jer svaki senator može blokirati brzo razmatranje železničke mere.

Dom je usvojio zakon kojim se donosi septembarski sporazum o radu uz široku dvostranačku podršku. Ali druga mera kojom se dodaje sedam plaćenih bolovanja za železničke radnike usvojena je uglavnom na stranačkom glasanju, signalizirajući slabe izglede za taj napor u ravnomerno podeljenom Senatu.