SAD: Senat sa 95-1 podržava Finsku, Švedsku za NATO

SAD: Senat sa 95-1 podržava Finsku, Švedsku za NATO

Američki senatori dali su u sredu ogromno dvostranačko odobrenje za članstvo Finske i Švedske u NATO-u, nazivajući proširenje zapadnog odbrambenog bloka „zakucavanjem“ za nacionalnu bezbednost SAD i danom obračuna za ruskog predsednika Vladimira Putina zbog njegove invazije Ukrajine.

Glasanje u sredu 95-1 — za kandidaturu dve zapadnoevropske nacije koje su, do rata Rusije protiv Ukrajine, dugo izbegavale vojne saveze — predstavljalo je ključni korak ka proširenju Severnoatlantskog pakta i njegovog 73-godišnjeg pakta o uzajamnoj saradnji. odbrane među Sjedinjenim Državama i demokratskim saveznicima u Evropi.

Lider većine u Senatu Čak Šumer pozvao je ambasadore dve nacije u galeriju da prisustvuju glasanju.

Predsednik Džo Bajden, koji je bio glavni igrač koji je okupio globalnu ekonomsku i materijalnu podršku Ukrajini, tražio je brz ulazak za dve severnoevropske zemlje koje ranije nisu bile vojno svrstane.

Potrebno je odobrenje svih zemalja članica — trenutno njih 30. Kandidature dve prosperitetne severnoevropske zemlje dobile su ratifikaciju od strane više od polovine zemalja članica NATO-a u otprilike tri meseca od kada su se prijavile. To je namerno brz tempo koji ima za cilj da pošalje poruku Rusiji zbog njenog šestomesečnog rata protiv ukrajinske vlade koja gleda na Zapad.

„To šalje hitac upozorenja tiranima širom sveta koji veruju da su slobodne demokratije samo za zgrabiti“, rekla je senatorka Ejmi Klobučar, D-Minist., u debati u Senatu uoči glasanja.

„Ruska ničim izazvana invazija promenila je način na koji razmišljamo o svetskoj bezbednosti“, dodala je ona.

Lider manjine u Senatu Mič Mekonel, koji je posetio Kijev ranije ove godine, pozvao je na jednoglasno odobrenje. Obraćajući se Senatu, Mekonel je naveo dobro finansirane, modernizovane vojske Finske i Švedske i njihovo iskustvo u radu sa američkim snagama i sistemima naoružanja, nazivajući to „zakucavanjem za nacionalnu bezbednost“ Sjedinjenih Država.

„Njihov prijem će učiniti NATO jačim, a Ameriku sigurnijom. Ako bilo koji senator traži opravdan izgovor da glasa protiv, želim mu sreću“, rekao je Mekonel.

Senator Džoš Houli, republikanac iz Misurija koji svoje stavove često poklapa sa stavovima najvatrenijih pristalica bivšeg predsednika Donalda Trampa, dao je jedini glas protiv. Houli je uzeo reč u Senatu i nazvao evropske bezbednosne saveze odvraćanjem pažnje od onoga što je nazvao glavnim rivalom Sjedinjenih Država — Kinom, a ne Rusijom.

„Možemo učiniti više u Evropi … posvetiti više resursa, više vatrene moći … ili učiniti ono što treba da uradimo da odvratimo Aziju i Kinu. Ne možemo da uradimo oboje“, rekao je Holi, nazvavši svoj „klasični nacionalistički pristup“ spoljnoj politici.

Senator Tom Koton iz Arkanzasa, kao i Houli, potencijalni predsednički kandidat 2024, opovrgao je svoje stavove ne navodeći svog potencijalnog republikanskog rivala.

To je uključivalo osporavanje Holijeve tvrdnje da bi veći NATO značio više obaveza za američku vojsku, najveću na svetu. Pamuk je bio jedan od mnogih koji su citirali vojnu snagu dve nacije – uključujući iskustvo Finske u obezbeđivanju svojih stotina milja granice sa Rusijom i njenim dobro obučenim kopnenim snagama, kao i dobro opremljenom mornaricom i vazduhoplovstvom Švedske.

Oni su „dva najjača člana alijanse čim se pridruže“, rekao je Koton.

Američki državni i odbrambeni zvaničnici smatraju da su ove dve zemlje „provajderi bezbednosti“, posebno jačajući odbrambeni položaj NATO-a na Baltiku. Očekuje se da će Finska premašiti cilj NATO-a za odbranu od 2% BDP-a 2022. godine, a Švedska se obavezala da će ispuniti cilj od 2%.

To je u suprotnosti sa mnogim novopridošlicama NATO-a koje su ranije iz orbite Sovjetskog Saveza, mnoge sa manjim vojskom i ekonomijom. Severna Makedonija, najnovija nova država NATO-a, donela je aktivnu vojsku od samo 8.000 pripadnika kada se pridružila 2020.

Glasovi senatora koji odobravaju kandidaturu za NATO često su iskrivljeni – onaj za Severnu Makedoniju bio je 91-2. Ali odobrenje u sredu od skoro svih prisutnih senatora dalo je dodatnu spoljnopolitičku težinu u svetlu ruskog rata.

Šumer, DNj, rekao je da su se on i Mekonel obavezali liderima zemlje da će Senat odobriti rezoluciju o ratifikaciji „što je brže moguće“ kako bi se ojačao savez „u svetlu nedavne ruske agresije“.

Švedska i Finska su se prijavile u maju, ostavljajući po strani svoj dugogodišnji stav o vojnoj nesvrstanosti. To je bila velika promena bezbednosnih aranžmana za dve zemlje nakon što je susedna Rusija krajem februara pokrenula rat protiv Ukrajine. Bajden je ohrabrio njihovo pridruživanje i poželeo dobrodošlicu šefovima vlada dve zemlje u Belu kuću u maju, stojeći rame uz rame sa njima u znak podrške SAD.

SAD i njihovi evropski saveznici okupili su se u novootkrivenom partnerstvu suočeni sa agresijom ruskog predsednika Vladimira Putina, jačajući NATO savez koji je prvi formiran posle Drugog svetskog rata.

„Proširenje NATO-a je upravo suprotno od onoga što je Putin zamislio kada je naredio svojim tenkovima da napadnu Ukrajinu“, rekao je u sredu senator Bob Menendez, demokrata iz Nju Džersija i predsednik Senatskog odbora za spoljne odnose, dodajući da Zapad ne može da dozvoli Rusiji da „pokrene invazije na zemlje“.

Bajden je poslao protokole Senatu na razmatranje u julu, pokrenuvši značajno brz proces u tipično podeljenoj komori koja se sporije kreće.

Senatori su odbili predloženi amandman senatora Renda Pola, R-Ki., koji ima za cilj da osigura da garancija NATO-a za odbranu svojih članica ne zameni formalnu ulogu Kongresa u odobravanju upotrebe vojne sile. Pol, dugogodišnji zagovornik držanja SAD po strani od većine vojnih akcija u inostranstvu, glasao je „prisutan“ za ratifikaciju kandidature Švedske i Finske za članstvo.

Senatori su odobrili još jedan amandman senatora Dena Salivana, R-Aljaska, kojim se navodi da sve članice NATO-a treba da troše najmanje 2% svog bruto domaćeg proizvoda na odbranu i 20% svog budžeta za odbranu na glavnu opremu, uključujući istraživanje i razvoj.

Svaka vlada članica NATO-a mora dati svoje odobrenje za pristupanje svakoj novoj članici. Proces je naišao na neočekivane probleme kada je Turska izrazila zabrinutost zbog dodavanja Švedske i Finske, optužujući njih dve da su meki prema zabranjenim grupama turskih Kurda u egzilu. Prigovori Turske i dalje ugrožavaju članstvo dve zemlje.