Zagreb će stranim radnicima plaćati kurseve hrvatskog jezika

Zagreb će stranim radnicima plaćati kurseve hrvatskog jezika

Zagrebačka vlast će 150.000 evra nameniti u budžetu za 2024. za kurseve hrvatskog jezika za strane radnike. U Ministarstvu rada su najavljivali da će takve kurseve uključiti u sistem vaučera.

Zagreb je prvi grad u Hrvatskoj koji će kroz svoj budžet stranim radnicima finansirati učenje hrvatskog jezika, rekao je za Forbes Hrvatska Gordan Bosanac, zastupnik u Gradskoj skupštini iz redova vladajuće platforme Možemo! i predsednik Gradske koordinacije za ljudska prava, a iznos koji je za to predviđen je 150.000 evra.

Kurs hrvatskog jezika će, naime, biti stavka u gradskom budžetu za 2024. čije je izglasavanje na dnevnom redu sledeće nedelje. Bosanac, takođe, najavljuje da će u februaru iduće godine u centru Zagreba proraditi One-Stop-Shop za strance, gde bi mogli da dobiju osnovne informacije o gradu, ali i pravnu pomoć ukoliko im je potrebna.Iako je u Hrvatskoj do početka novembra izdato čak 147.000 radnih dozvola za državljanje trećih zemalja, a dobar deo ih ne govori hrvatski jezik, država za njih nije organizovala (niti platila) kurseve učenja jezika.Podsetimo, u Hrvatskoj je ove godine s dozvolom za boravak i rad bilo (ili još uvek jeste) 18.603 Nepalaca, 12.686 Indijaca, 9.187 Filipinaca, 6.961 Bangladešanina, 4.269 Turaka, 3.599 Albanaca, a za razliku od državljana BiH (33.422), Srbije (21.757) i Severne Makedonije (12.319), njima su kursevi hrvatskog zaista potrebni. Prema letošnjoj najavi na stručnom skupu Hrvatske privredne komore o zapošljavanju stranih radnika, koju je dao državni sekretar u Ministarstvu rada Ivan Vidiš, to će biti omogućeno preko sistema vaučera finansiranih iz evropskog socijalnog fonda. Iako smo sada pitali kada će ti vaučeri biti dostupni, u kojem iznosu i gde će kursevi biti organizovani, iz Ministarstva rada nismo dobili odgovor. Trenutno vaučeri postoje za zaposlene i nezaposlene osobe i to za sufinansiranje programa obrazovanja za sticanje zelenih, digitalnih i opštih znanja i veština.

Model po kojem će Zagreb organizovati učenje hrvatskog jezika za strane radnike još se definiše, ali plan je da s iznosom od 150.000 evra bude obuhvaćeno 500-injak stranih radnika na nekoliko punktova u različitim delovima grada. O sprovođenju razgovaraju sa školama stranih jezika i udruženjima civilnog društva, a planiraju i s poslodavcima.

„Rado bismo da se i poslodavci uključe oko preporuka za organizovanje kurseva, a jedna od tema će biti i mogućnost da oslobode radnicima vreme za pohađanje kursa“, kaže Bosanac. Sarađuju i s udruženjima stranih radnika.

Poznavanje jezika je važno za integraciju stranih radnika, ali politika o tome na nivou države uopšte ne postoji.

Doduše, Ministarstvo unutrašnjih poslova je, na osnovu prošlogodišnje odluke Vlade, osnovalo međuresornu radnu grupu i radilo na predlogu dokumenta o imigracionoj politici, ali do danas ništa od toga nije objavljeno. Imigraciona politika bi, naime, trebalo da obuhvati i integraciju stranih radnika, povratak onih koji su se iselili, i da se takođe pozabavi tražiteljima azila i ilegalnim migracijama, kako naglašavaju stručnjaci. Naravno, trebalo bi da odgovori i na pitanje kako će Hrvatska rešiti problem integracije stranaca, odnosno koliko će za to predvideti novca i iz kojih sve izvora.

U MUP-u su najavljivali da će nacrt predloga tog dokumenta biti na savetovanju sa zainteresovanom javnošću u trećem tromesečju ove godine, ali taj rok je prošao. Nisu odgovorili na pitanje Forbes Hrvatska kada će biti dostupan.

Prema službenim podacima MUP-a, na području zagrebačke policijske uprave je do početka novembra izdato 35.274 dozvola za boravak i rad, od čega 24.120 za novo zapošljavanje, a 10.755 dozvola je bilo produženo, te 399 izdato za sezonsko zapošljavanje.

Ta statistika ne pokazuje kakva je struktura dozvola po državljanstvu, ali očito je da je iznos iz zagrebačkog gradskog budžeta tek manji deo potreba i da su državni vaučeri za učenje hrvatskog jezika za strane radnike nužnost. Naravno, trebalo bi da ih, kad god mogu, organizuju i sami poslodavci.

Zagreb je inače letos usvojio Akcioni plan za sprovođenje povelje integrišućih gradova za 2023. i 2024. godinu, a on se – osim na osobe kojima je odobrena međunarodna ili privremena zaštita – odnosi i na strane radnike.

Deo tog plana su i kursevi hrvatskog jezika. Taj bi primer, ne čekajući donošenje državne politike, mogli da slede i drugi gradovi budući da bi integracija stranih radnika mogla postati problem.

U intervjuu na N1 televiziji je ove nedelje o tome govorila i Ivana Kekin, saborska zastupnica Možemo!, naglasivši da „ne uvozimo samo radnu snagu nego ljude i moramo ih integrirati, a ako dolaze iz neke druge kulture, bitno je da se naše kulture upoznaju“, te nije dovoljno samo izdavati radne dozvole.

U sledećoj godini se može očekivati, kako je nedavno objavilo Hrvatsko udruženje poslodavaca, da će ukupan broj radnih dozvola premašiti 200.000, a ukupan broj stranih radnika mogao bi dosegnuti 400-500.000 do 2030. uz pretpostavku rasta BDP-a od oko 2,5 odsto u idućih sedam godina. „U tom bi slučaju strani radnici činili četvrtinu ukupne radne snage u Hrvatskoj“, objavljeno je u HUP-ovoj analizi koju potpisuje glavni ekonomista Hrvoje Stojić.