Bugari izlaze na izbore peti put u dve godine

Bugari izlaze na izbore peti put u dve godine

Bugari glasaju na svojim petim parlamentarnim izborima u dve godine u nedelju usred sve većeg ogorčenosti prema političkim elitama koje mnogi vide kao nespremne da se pozabave korupcijom i ekonomskim reformama, prenosi Rojters.

Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da će glasanje verovatno ostaviti Bugarsku bez funkcionalne parlamentarne većine, što dovodi u pitanje njene ambicije da se u bliskoj budućnosti pridruži zoni evra i efektivno koristi pomoć Evropske unije za oporavak od kovida.

Glasanje počinje u 7 časova po lokalnom vremenu (04:00 GMT) i završava se u 20 časova.

U igri je koalicija stranke desnog centra GERB bivšeg dugogodišnjeg premijera Bojka Borisova (63) i njenog malog partnera Unije demokratskih snaga (SDS), kao i novoosnovane koalicije prozapadne Nastavljamo partija Promena (PP) i reformistička Demokratska Bugarska (DB).

„Bez obzira na to šta od to dvoje bude prvo, to ne rešava veliko pitanje – kakvi su izgledi za formiranje vlade“, rekla je Genoveva Petrova iz Alfa Risrča.

„Stranke u Bugarskoj su imale četiri privremena parlamenta da bi shvatile da u ovom trenutku ne postoji politička snaga koja ima ne samo apsolutnu većinu već dovoljno veliku prednost da odredi dnevni red“, dodala je Petrova.

Dve koalicije su u skladu sa anketama javnog mnjenja, pri čemu je poslednja Ekacta Research Group pokazala da imaju 26,2% i 25,6%, respektivno, a nacionalistička partija Preporod na 12,8%.

Komplikuje izgradnju koalicije optužbe mnogih njegovih političkih rivala da Borisov nije učinio dovoljno da zaustavi korupciju u zemlji tokom svoje decenije duge vladavine koja se završila 2021. godine, što Borisov poriče.

U pitanju bi takođe mogao biti stav Bugarske o ratu Rusije u Ukrajini. Nekada saveznik predsednika Vladimira Putina, Sofija podržava Kijev otkako je Moskva pokrenula, kako naziva, svoju specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini.

Dve koalicije koje se kandiduju u nedelju žele da Bugarska zadrži svoj proukrajinski stav, ali predsednik Rumen Radev, koji je imao mnogo moći tokom političke nestabilnosti, zalagao se za nijansiraniji pristup.