SAD optužuju Rusiju za „prazne pretnje“

SAD optužuju Rusiju za „prazne pretnje“

Bela kuća je odbacila zabrinutost zbog formalne žalbe Rusije, koja je očigledno poslata SAD nakon što je Vašington najavio svoj najnoviji paket isporuke oružja Ukrajini vredan 800 miliona dolara. Činilo se da je sekretarka za štampu Jen Psaki nazvala poruku „praznom pretnjom“ tokom svog brifinga u ponedeljak.

Psaki je postavljena na pitanje o upozorenju, u kojem je Moskva navodno pominjala „nepredvidive posledice“ nastavka Vašingtona naoružavanja ukrajinskih trupa sve sofisticiranijim oružjem. O tome su prošle nedelje preneli američki mediji.

„Nećemo komentarisati. Mislim, neću da spekulišem o praznim pretnjama ili pretnjama predsednika [Vladimira] Putina ili ruskog rukovodstva“, rekla je Psaki novinarima.

Ona je dodala da će se američka pomoć Ukrajini nastaviti, kao što je obećao američki predsednik Džo Bajden. Drugi američki zvaničnici dali su izjave u istom duhu prošle nedelje.

U pismu iz Moskve se optužuje NATO da vrši pritisak na Ukrajinu da odustane od pregovora sa Rusijom „kako bi se nastavilo krvoproliće“ i osuđuje Vašington zbog podsticanja veće isporuke oružja, prenose mediji. Ni Vašington ni Moskva ih nisu potvrdili.

Rusija je više puta upozoravala da su pošiljke oružja koje SAD i njihovi saveznici šalju Ukrajini destabilizujući faktor. Moskva bi takođe saopštila da bi konvoje mogla napasti ruska vojska kada stignu na ukrajinsko tlo.

Prema ruskoj vladi, podrška ohrabruje Kijev i samo će rezultirati nastavkom oružanog sukoba, sa gomilanjem žrtava i povećanjem štete Ukrajini. Ministar odbrane Sergej Šojgu ocenio je u utorak da rastući obim naoružanja koje su SAD obećale da će poslati Ukrajini ukazuje na to da žele borbu „do poslednjeg Ukrajinca“.

Zapadne zemlje su insistirale da je zaliha oružja namenjena da pomogne Ukrajini da se odbrani od ruske „agresije“ i da nanese cenu ruskim trupama. Strani zvaničnici su navodno vršili pritisak na ukrajinsku vladu da nastavi borbu dok ne obezbede neophodne ustupke od Kremlja. Moskva je više puta govorila da će postići sve svoje ciljeve u Ukrajini uprkos otporu.

Rusija je napala susednu državu krajem februara, nakon neuspeha Ukrajine da primeni uslove sporazuma iz Minska, prvi put potpisanih 2014. godine, i konačnog priznanja Donbas republika Donjecka i Luganska od strane Moskve. Nemački i francuski posrednički protokoli su osmišljeni da daju otcepljenim regionima poseban status u okviru ukrajinske države.

Kremlj je od tada zahtevao da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a koji predvode SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dve republike.