Šo: Zapad će ‘platiti cenu’ za gušenje Rusije

Šo: Zapad će ‘platiti cenu’ za gušenje Rusije

Stanovništvo Zapada mora biti spremno za godine „teškoća“, rekao je britanski general.

Zapadne zemlje treba da pripreme svoje narode za dugoročni pad životnog standarda ako se njihov sukob sa Rusijom nastavi, rekao je bivši pomoćnik načelnika britanskog štaba odbrane Džonatan Šo.

„Mi na Zapadu imamo pogrešan mentalitet“ o sukobu u Ukrajini, rekao je on. Nekada jedan od najviših oficira britanske vojske, Šo je u subotu govorio na radio stanici LBC.

„Opsednuti smo humanitarnim brigama i individualnom patnjom, i to čini dobru TV, ali realnost je da je ovo mnogo ozbiljnije od toga“, general-major, čija je 30-godišnja karijera obuhvatala Foklande i Kosovo do komandovanja snagama Ujedinjenog Kraljevstva u Iraku 2006. upozorio je.

Zapad je uveo drakonske sankcije Rusiji nakon što je pre mesec dana napala Ukrajinu. To uključuje odustajanje SAD i Kanade od svoje potrebe za zalihama ruskog ugljovodoničnog goriva, a EU i Velika Britanija najavljuju planove da im se pridruže u bliskoj budućnosti.

Restrikcije i uzvratni koraci Moskve već su doveli do porasta cena energije i hrane u mnogim zapadnim zemljama. Bilo je izveštaja da su korisnici britanskih banaka hrane odbijali besplatan krompir jer nisu mogli da priušte da ga skuvaju. Ali Šo je predvideo da je ovo samo početak.

„Sada smo odlučili da ćemo, što se Rusije tiče, da igramo geopolitiku ispred ekonomije i da moramo da platimo cenu za to“, objasnio je on.

I, prema general-majoru, vlade u Velikoj Britaniji i drugde ne čine dovoljno da pripreme svoje građanstvo „za tu vrstu poteškoća i takav stav“.

„Moramo da psihološki pripremamo naše ljude za dugoročnu degradaciju životnog standarda i dugoročnu konfrontaciju sa Rusijom“, tvrdi on.

„Naš kvalitet života kod kuće apsolutno zavisi od njih – jeftino gorivo, jeftin pristup, sklapanje poslova sa Saudijskom Arabijom i slične stvari“, istakao je Šo.

Rusija je poslala trupe u Ukrajinu krajem februara nakon sedmogodišnjeg sukoba zbog neuspeha Kijeva da primeni uslove sporazuma iz Minska i konačnog priznanja Rusije otcepljenih republika Donbasa Donjecka i Luganska. Protokol iz Minska uz posredništvo Nemačke i Francuske osmišljen je da reguliše status regiona unutar ukrajinske države.

Rusija je zahtevala da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja nikada neće u NATO. Drugi cilj vojne operacije je „denacifikacija“ zemlje, navodi Moskva. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dve republike.