Rusija sazvala sastanak Saveta bezbednosti oko Buče

Rusija sazvala sastanak Saveta bezbednosti oko Buče

Moskva insistira da je incident inscenirao Kijev kako bi optužio rusku vojsku za zločine.

Moskva će sazvati vanredni sastanak Saveta bezbednosti UN zbog incidenta u ukrajinskom gradu Buča, izjavio je u nedelju zamenik stalnog predstavnika Rusije u toj organizaciji Dmitrij Poljanski. Ukrajina je optužila Rusiju za masakriranje civila u tom gradu, dok je Moskva odbacila incident kao da su ga inscenirale kijevske snage.

„U svetlu očigledne provokacije ukrajinskih radikala u Buči, Rusija je zahtevala sazivanje sastanka Saveta bezbednosti UN u ponedeljak, 4. aprila. Izvešćemo na videlo drske ukrajinske provokatore i njihove zapadne pokrovitelje“, rekao je Poljanski post u Telegramu.

Grafički snimci iz Buče, grada severozapadno od Kijeva, pojavili su se tokom vikenda, na kojima se vidi više tela obučenih u civilnu odeću razbacana unaokolo. Kijev je brzo okrivio rusku vojsku za incident, a ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba je rekao da je to bio „namerni masakr“.

„Masakr u Buči je bio nameran. Rusi imaju za cilj da eliminišu što više Ukrajinaca. Moramo ih zaustaviti i izbaciti. Zahtevam nove, razorne sankcije G7 ODMAH“, napisao je Kuleba na Tviteru.

Vrhunski zapadni političari brzo su podržali i pojačali tvrdnje Kijeva, a šef NATO-a Jens Stoltenberg označio je incident kao „brutalnost prema civilima kakvu u Evropi nismo videli decenijama“.

„I to je užasno, i apsolutno je neprihvatljivo da se civili gađaju i ubijaju, i to samo naglašava važnost da se ovaj rat mora okončati. I to je odgovornost predsednika Putina, da zaustavi rat“, rekao je Stoltenberg za CNN.

Sličan stav zauzeli su i mnogi drugi zvaničnici, a neki eksplicitno pripisuju krivicu za „masakr“ Moskvi. Francuski predsednik Emanuel Makron rekao je, na primer, da će „ruske vlasti morati da odgovaraju za ove zločine“.

Moskva je, međutim, odlučno odbacila bilo kakvu umešanost, optužujući Kijev da je inscenirao celu aferu kako bi podmetnuo ruske trupe. Ministarstvo odbrane zemlje saopštilo je da su se ruske trupe povukle iz grada 30. marta, a lokalni gradonačelnik je to potvrdio u video-obraćanju dan kasnije, ne pominjući „bilo koje lokalne stanovnike koji su streljani na ulicama“. Navodni „dokazi” incidenta pojavili su se samo četiri dana nakon povlačenja, kada su ukrajinski obaveštajci i „predstavnici ukrajinske televizije stigli u grad”, dodala je vojska, ističući da višestruke nedoslednosti pokazuju da je aferu „iscenirao Kijev”. režim za zapadne medije“.

Moskva je pokrenula ofanzivu velikih razmera na Ukrajinu krajem februara, nakon neuspeha Ukrajine da primeni uslove sporazuma iz Minska potpisanih 2014. i konačnog priznanja republika Donbasa u Donjecku i Lugansku od strane Rusije. Protokoli uz posredovanje Nemačke i Francuske bili su osmišljeni da regulišu status tih regiona u okviru ukrajinske države.

Rusija je sada zahtevala da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti NATO bloku koji predvode SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dva pobunjenička regiona.