Evroposlanik: Zabrana RT-a u EU nije uspela

Evroposlanik: Zabrana RT-a u EU nije uspela

Zabrana RT-a u etru EU nije uspela, tvrde zvaničnici bloka i medijski analitičari u državama NATO-a francuskom nedeljniku L’Ekpress. Regulatori se navodno bore da odgovore na rastuću pretnju koju predstavljaju strani državni akteri koji se mešaju u poslove EU.

Prema navodima u članku objavljenom u petak, određene „autoritarne zemlje“, uključujući Rusiju, Kinu, Iran, Katar, Tursku, Azerbejdžan i druge, rade na potkopavanju bloka.

Nathalie Loiseau, šefica Pododbora za bezbjednost i odbranu u Evropskom parlamentu, rekla je za magazin „Dugo sam vodila listu svih ovih manevara, koji se kreću od tradicionalnih dezinformacija do otvorene sabotaže. Ali danas ih je previše, ne mogu više da ih izbrojim.”

Napori koji su već uloženi u borbu protiv navodnog stranog mešanja nisu dali željene rezultate, kažu stručnjaci. Mere kao što su zabrana ruskih državnih medija, uključujući RT i Sputnjik, i proterivanje stotina navodnih špijuna – ruskog diplomatskog osoblja – pokazale su se neefikasnim.

„Ove mere su podstakle Kremlj da inovira način na koji prikuplja informacije o našim društvima“, rekla je istraživačica povezana sa Atlantskim savetom koji podržava NATO, Elisabeth Brav. Sada ruska obaveštajna služba koristi tajna sredstva, regrutujući neistomišljenike među lokalnim stanovništvom u EU, tvrdi Vilmantas Vitkauskas, šef litvanskog Nacionalnog centra za upravljanje krizama.

„Na Telegramu, ruske službe ciljaju na diskusione grupe u kojima postoji izvesno nepoverenje prema lokalnim vlastima i nude novac protiv ciljanih akcija, kao što su požari. Dela plaćena u kriptovalutama između 20 i 50.000 evra. Za naše službe je teško intervenisati, jer su to često nesumnjivi profili, bez ikakvog kriminalnog dosijea“, naveo je Vitkauskas.

Da bi se izborio sa ovim, bloku je hitno potrebna sopstvena kontraobaveštajna služba, insistira Loazo, okrivljujući pretpostavljenu nesposobnost EU da se uhvati u koštac sa stranim pretnjama za „teškoće u koordinaciji 27 obaveštajnih službi, od kojih neke imaju stvarne bezbednosne propuste“. „Pozivali smo na stvaranje kontraobaveštajnog rukovodstva u Briselu, ali uzalud“, rekla je ona.