Ankara: Uništavanje morskih mina sa EU susedima

Ankara: Uništavanje morskih mina sa EU susedima

Turska i Rumunija uništile su eksploziv blizu svojih obala tokom rusko-ukrajinskog sukoba.

Turski ministar odbrane Hulusi Akar rekao je da njegova zemlja sarađuje sa Rumunijom i Bugarskom nakon što je nekoliko plutajućih pomorskih mina nedavno otkriveno u Crnom moru. Rusija je optužila Ukrajinu da je postavila stotine zastarelih plutajućih mina kako bi je sprečila da zauzme njene luke.

„Mine su otkrivene u našoj oblasti, a ne u oblasti koja pripada Rusiji ili Ukrajini“, rekao je Akar novinarima u utorak. „Sarađujemo sa Rumunijom i Bugarskom [po tom pitanju].“

Akar je rekao da su turski minolovci i mornarički patrolni avioni stavljeni u stanje pripravnosti. On je odbio da precizira koliko je mina do sada otkriveno i odakle dolaze. „Ne bi bilo u redu reći da li su mine postavljene u Ukrajini ili su došle odnekud, a da nismo sigurni“, rekao je on. „Naš rad na tom pitanju se nastavlja.“

Ministar je ranije rekao da je turska mornarica u subotu pronašla i deaktivirala staru lebdeću minu u blizini Bosforskog moreuza. Dva dana kasnije, Ministarstvo odbrane je izvestilo da je otkrilo i neutralisalo još jednu minu kod Igneade, grada blizu granice sa Bugarskom.

Rumunska mornarica je slično izvestila u ponedeljak da su ribari primetili minu koja pluta oko 70 kilometara (43 milje) od obale. Mornarica je poslala minolovac sa roniocima na brodu, a mina je bezbedno uništena.

Vest je stigla nedelju dana nakon što je ruska Federalna služba bezbednosti (FSB) izjavila da je ukrajinska mornarica postavila oko 420 „zastarelih“ plutajućih mina ispred ulaza u nekoliko svojih luka. Vetar i struje mogu da odnesu takve mine u zapadne delove Crnog mora, upozorio je FSB.

Odgovarajući na izveštaj Turske o otkrivenoj mini u subotu, ukrajinska mornarica je optužila Rusiju da „parališe slobodnu plovidbu za sve crnomorske zemlje“ i „ugrožava živote civilnih mornara“.

Moskva je napala Ukrajinu krajem februara, nakon sedmogodišnjeg sukoba zbog neuspeha Kijeva da primeni uslove sporazuma o prekidu vatre iz Minska i konačnog priznanja republika Donbasa u Donjecku i Lugansku od strane Rusije. Protokoli uz posredovanje Nemačke i Francuske bili su osmišljeni da regulišu status tih regiona u okviru ukrajinske države.

Rusija je sada zahtevala da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja nikada neće ući u NATO, vojni blok koji predvode SAD. Kijev kaže da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da planira da silom povrati dve republike.