Arterijske veze poboljšavaju ishod lečenja nakon moždanog udara

Arterijske veze poboljšavaju ishod lečenja nakon moždanog udara

Krvni sudovi koji unakrsno povezuju susedna arterijska stabla regulišu protok krvi u mozgu kod pacijenata sa moždanim udarom. Istraživači sa Univerziteta u Cirihu su sada pokazali da ovi sudovi sprečavaju krvarenje u mozgu nakon tretmana za uklanjanje krvnih ugrušaka. Oni igraju ključnu ulogu u oporavku pacijenata sa moždanim udarom.

Ishemijski moždani udari predstavljaju veliki zdravstveni teret. Nastaju kada se krvni sud koji snabdeva mozak blokira, što ometa protok krvi u mozgu. Kao rezultat toga, moždano tkivo pati od nedostatka kiseonika i hranljivih materija, što uzrokuje simptome kao što su paraliza, konfuzija, vrtoglavica, glavobolja, problemi sa govorom ili čak smrt.

Da bi se ovi simptomi lečili i obnovio dotok krvi u mozak, začepljeni sud treba da se „odčepi“ ili rekanalizuje. Savremeni tretmani za uklanjanje ugruška uključuju intravensku trombolizu ili mehaničku trombektomiju pomoću katetera. Međutim, čak i uz blagovremeno uklanjanje ugrušaka, mnogi pacijenti sa moždanim udarom se ne oporavljaju u potpunosti.

Istraživačka grupa Suzane Vegener, profesorke na Univerzitetu u Cirihu (UZH) i višeg vodećih lekara na Odeljenju za neurologiju Univerzitetske bolnice u Cirihu (USZ), sada je pokazala da ishod lečenja moždanog udara zavisi od kolateralne mreže. Kolaterali su krvni sudovi koji unakrsno povezuju susedna arterijska stabla, obezbeđujući potencijalne zaobilazne mreže u slučaju vaskularne blokade.

„Ovi vaskularni mostovi održavaju cerebralnu autoregulaciju i omogućavaju sporiju, postepenu reperfuziju, što rezultira manjim infarktom“, kaže Vegener. Istraživanje je objavljeno u časopisu Neuron.

Za svoju studiju, istraživački tim sa dva prva autora Nadine Binder i Mohamad El Amki koristio je mišji model moždanog udara, kao i napredne metode snimanja in vivo da bi istražio promene u snabdevanju arterijske krvi. Kod miševa sa lošim kolateralom, arterijski segmenti su bili disfunkcionalni i kruti nakon uklanjanja ugruška. „Brza reperfuzija koja je usledila izazvala je krvarenje u mozgu i povećanu smrtnost“, kaže Vegener.

Istraživači su tada mogli da potvrde rezultate dobijene na modelu miša kod pacijenata sa moždanim udarom. Pacijenti sa moždanim udarom koji su imali slabe kolaterale pokazali su sličnu brzu reperfuziju nakon tretmana za uklanjanje krvnih ugrušaka, što je takođe rezultiralo malim cerebralnim hemoragijama i nepovoljnim oporavkom.

Do sada je fokus bio na brzom uklanjanju krvnih ugrušaka kod pacijenata sa moždanim udarom, dok se problemima povezanim sa brzom reperfuzijom nakon tretmana i njegovim potencijalnim štetnim efektima posvećivalo malo pažnje. Studija sada implicira da je moguće identifikovati pacijente sa moždanim udarom sa većim rizikom od lošeg oporavka brzinom reperfuzije tokom lečenja. „Buduće terapijske intervencije za moždani udar treba da imaju za cilj poboljšanje kolateralne funkcije, omogućavajući korisnu reperfuziju nakon moždanog udara“, zaključuje Susanne Vegener.