Studija je pratila pacove kroz deset generacija nakon jedne izloženosti vinclozolinu, a efekti su se nastavili kroz sve generacije. Uočeni su problemi sa zdravljem u bubrezima, prostati, testisima i jajnicima pacova. Težina bolesti se povećavala u kasnijim generacijama, što je dovelo do smrti velikog broja majki i njihove potomstva.
Istraživači su primetili da su epigenetske promene u ljudskim germlinijama slične onima u modelima sisavaca. Iako su hronične bolesti u porastu kod ljudi, ova istraživanja mogu ukazivati na moguću povezanost sa povećanom upotrebom pesticida i sintetičkih hemikalija.
Dok se 20 generacija pacova može pratiti u nekoliko godina, ljudima bi to moglo potrajati pola milenijuma. Ipak, Skinner veruje da istraživanje epigenetike može pomoći u pronalaženju novih načina za intervenciju u medicini.
U ljudima su identifikovani epigenetski biomarkeri za oko 10 različitih sklonosti bolestima. Ovi biomarkeri ne ukazuju na trenutnu bolest, već sugerišu mogućnost oboljenja u budućnosti. Postoje različiti pristupi preventivnoj medicini koji se mogu primeniti pre nego što bolest nastane.
