Istraživači razvijaju novi alat za efikasno sastavljanje mitohondrijalnih genoma biljaka

Istraživači razvijaju novi alat za efikasno sastavljanje mitohondrijalnih genoma biljaka

Biljni mitohondrijalni genomi (mitogenomi) su ključni za razumevanje nukleocitoplazmatskih interakcija, evolucije biljaka i uzgoja citoplazmatskih muških sterilnih linija. Međutim, njihovo kompletno sastavljanje je izazovno zbog čestih događaja rekombinacije i horizontalnih transfera gena.

Tradicionalne metode koje koriste podatke sekvenciranja Illumina, PacBio i Nanopore često rezultiraju lošom kompletnošću sklapanja, niskom preciznošću sekvenciranja i visokim troškovima, ograničavajući njihovu primenljivost. Na osnovu ovih izazova, postoji potreba za efikasnijom i tačnijom metodom sklapanja za sprovođenje dubinskog istraživanja mitogenoma biljaka.

Istraživači sa Univerziteta za šumarstvo u Nanjingu, u saradnji sa Pekinškom akademijom za poljoprivredu i šumarstvo i Kineskom akademijom poljoprivrednih nauka, razvili su efikasan komplet alata za montažu (PMAT) za novo sastavljanje biljnih mitogenoma koristeći podatke sekvenciranja HiFi niske pokrivenosti.

Studija je objavljena u časopisu Istraživanje hortikulture 26. januara 2024., pokazujući značajan skok u istraživanju genomike.

PMAT se bavi ograničenjima tradicionalnih metoda sastavljanja mitohondrijalnog genoma korišćenjem visoko preciznih dugo čitanih podataka HiFi sekvenciranja. Ovo omogućava obuhvatanje većine ponavljanja i generisanje kompletnih i tačnih sekvenci mitohondrijalnog genoma.

Komplet alata uključuje dva režima: „autoMito“ i „graphBuild“. Režim „autoMito“ omogućava proces sklapanja u jednom koraku, dok „graphBuild“ režim omogućava ručni izbor odgovarajućih semena za sklapanje, obezbeđujući fleksibilnost i kontrolu korisnika.

Istraživači su uspešno sastavili mitogenome 13 biljnih vrsta, uključujući eudikote, monokote i golosemenice. Na primer, mitohondrijalni genom Arabidopsis thaliana ponovo je sastavljen u tipičan jedan kružni hromozom sa dužinom od 367.810 parova baza, pokazujući samo male razlike u odnosu na objavljen referentni genom.

Pored toga, PMAT je zahtevao minimalne podatke o sekvenciranju da bi se postigao kompletan sklop, što ga čini isplativim rešenjem za velike genomske studije.

Dr Zhikiang Vu, jedan od vodećih istraživača, prokomentarisao je: „PMAT predstavlja značajan napredak u oblasti biljne genomike. Prevazilaženjem izazova tradicionalnih metoda sklapanja, PMAT pruža sveobuhvatan i tačan pogled na mitogenome biljaka, omogućavajući dublji uvid u evolucija i oplemenjivanje biljaka“.

Razvoj PMAT-a značajno utiče na istraživanje i oplemenjivanje genoma biljaka. Nudeći pouzdan metod za sklapanje biljnih mitogenoma, PMAT ubrzava studije o varijaciji genoma i njegovim efektima na osobine biljaka. Ovo poboljšava napore oplemenjivanja za poboljšanje otpornosti useva, prinosa i kvaliteta.

Pored toga, hvatanje više mitohondrijalnih konformacija otvara nove puteve istraživanja evolucione dinamike biljnih genoma.