Otkrivanje globalnih prepreka pristupu kurativnom lečenju hepatitisa C

Otkrivanje globalnih prepreka pristupu kurativnom lečenju hepatitisa C

Skoro 90% od 57 miliona ljudi koji žive sa hepatitisom C živi u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, ali samo polovina ovih zemalja trenutno pruža kurativne tretmane po pristupačnoj ceni, prema studiji Kirbi instituta UNSV u Sidneju.

Nalaz je deo analize objavljene u The Lancet Gastroenterologt & Hepatology koja je ispitala registraciju, nadoknadu i ograničenja za lečenje hepatitisa C u 160 zemalja širom sveta. Ove zemlje predstavljaju oko 95% svetske populacije.

„Sadašnji antivirusni tretmani sa direktnim dejstvom leče hepatitis C kod više od 95% ljudi, revolucionišući način na koji upravljamo ovim stanjem. Ali i dalje postoji visoka cena lečenja u većini zemalja, što je dovelo do različitog uvođenja širom sveta, u mnogim zemljama postavljajući ograničenja i ko može da mu pristupi i ko može da ga prepiše“, kaže dr Alison Maršal, koja je vodila istraživanje na Kirbi institutu.

„Univerzalni pristup zdravstvenoj zaštiti znači da svi ljudi treba da imaju pristup čitavom nizu kvalitetnih usluga koje su im potrebne – bez obzira ko su, gde su rođeni ili prirodu njihovog zdravstvenog stanja.

Prema istraživanju, od 160 analiziranih zemalja, 91% ima registrovano najmanje jedno lečenje hepatitisa C, ali samo dve trećine zemalja svojim stanovnicima omogućava pristup refundiranom (subvencionisanom) lečenju. Među zemljama sa niskim i srednjim prihodima, nešto više od polovine obezbeđuje nadoknadu. Sedam zemalja ograničava pristup na osnovu upotrebe droga, a pet na osnovu upotrebe alkohola.

„S obzirom na to da većina ljudi koji žive sa hepatitisom C živi u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, moramo da vidimo mnogo veći broj zemalja koje obezbeđuju nadoknadu za terapiju hepatitisa C, posebno ako želimo da ispunimo cilj Svetske zdravstvene organizacije da eliminiše hepatitis C kao pretnja po javno zdravlje do 2030. godine“, kaže dr Maršal.

„Većina ljudi koji žive sa hepatitisom C na globalnom nivou su marginalizovani i suočavaju se sa višestrukim izazovima u pristupu nezi. Ako je trošak prepreka traženju leka, malo je verovatno da će tražiti lečenje, što predstavlja rizik za njihovo zdravlje, kao i za dalje prenošenje.“

Još jedna prepreka pristupu kurativnom lečenju je ko može da prepiše lekove. Analiza je otkrila da je u 61% zemalja specijalista (npr. specijalista za bolesti jetre, specijalista za infektivne bolesti) bio obavezan da prepiše lek. Ovo ograničenje smanjuje proporciju dostupnih lekara i najčešće zahteva od pacijenata da se leče u specijalističkom centru, često u bolnici.

„Ovo je glavna prepreka za marginalizovane grupe stanovništva kao što su ljudi koji koriste ili injektiraju droge—ljudi za koje je veća verovatnoća da će doživeti stigmu u zdravstvenim ustanovama i izbegavaju posećivanje bolničkih centara. Povećanje podele zadataka testiranja i lečenja na hepatitis C onima koji -specijalizovani centri kao što su centri za primarnu negu bi proširili pristup“, kaže profesor Džejson Grebeli, koji je stariji autor rada.

Istraživači zaključuju da postoji potreba za inovativnijim modelima finansiranja kako bi se podstakao i olakšao veći pristup lečenju, posebno u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.

„Bilo je nekoliko sjajnih inicijativa, kao što su Clinton Health Access Initiative i The Hepatitis Fund, koji su pomogli da se olakšaju sporazumi o cenama sa proizvođačima generičkih lekova za pružanje tretmana zemljama sa niskim i srednjim prihodima za 60 USD po kursu lečenja, ali mi moraju učiniti više da pomognu zemljama da povećaju pristup ovim tretmanima koji spašavaju živote“, kaže prof. Grebeli.

Direktorka Svetske alijanse za hepatitis Rejčel Halford kaže da je istraživanje alarmantno i blagovremeno.

„Nadamo se da će ovo istraživanje motivisati kreatore politike i zdravstvene radnike na globalnom nivou, jer se hitnost borbe protiv hepatitisa ne može prenaglasiti.

„Uklanjanje virusnog hepatitisa će sprečiti stotine hiljada života izgubljenih od raka jetre i drugih bolesti jetre koje su posledica hroničnog hepatitisa. Kao globalna zajednica hepatitisa, moramo sarađivati da bismo pokrenuli promene. Pohvaljujemo doprinos Kirbi instituta ovoj globalnoj saradnji sa ovim istraživanjem .“