Od otpada do resursa: Novi održivi proces pretvara otpadni mulj u aktivni ugalj

Od otpada do resursa: Novi održivi proces pretvara otpadni mulj u aktivni ugalj

Kanalizacijski mulj je čvrsti otpad koji nastaje prečišćavanjem otpadnih voda. Prema podacima Ministarstva za ekološku tranziciju i demografski izazov, samo 2021. godine u Španiji je proizvedeno 1,2 miliona tona ovog otpada, a upravljanje njime je sve veći problem.

Iako neki od njih mogu imati poljoprivrednu primenu, kao što je korišćenje kao đubrivo nakon kompostiranja, njegova visoka koncentracija metala ograničava njegovu upotrebu, stvarajući probleme životne sredine.

Nova studija objavljena u Journal of Environmental Management je uspela da ovom otpadu da drugi život, pretvarajući ga u aktivni ugalj, proizvod sa velikom dodatom vrednošću i od velikog industrijskog interesa.

Zbog svoje velike poroznosti, ovo jedinjenje ima veliki kapacitet da adsorbuje molekule na svojoj površini, što ga čini posebno korisnim u procesima dekontaminacije, kao što su prečišćavanje vode i tretman gasa.

Projekat je bio zajednički napor grupa za neorgansku hemiju i bioinženjering otpada i zeleni inženjering na Univerzitetu u Kordobi (UCO). Iako ovo nije prvi put da se kanalizacioni mulj pretvara u aktivni ugalj, „studija pokazuje mogućnost dobijanja ovog materijala pod povoljnijim i održivijim uslovima i dobijanja proizvoda visokog kvaliteta“, rekla je Marija Karmen Gutijerez, jedna od autori studije.

U odnosu na druge slične radove objavljene ranije, ova studija je uspela da transformiše mulj smanjenjem temperature neophodne za izvođenje procesa, što znači da postupak oporavka otpada ima niže troškove energije, objasnila je Almudena Benitez, još jedan od istraživača projekta.

Studija je takođe uspela da smanji količinu onoga što se u naučnoj literaturi naziva „aktivirajući agens“, supstance koja aktivira ili ubrzava termohemijsku reakciju kroz koju otpad postaje koristan proizvod za društvo.

Tokom procesa, nakon prve faze sušenja mulja, osušeni otpad se meša sa sredstvom za aktiviranje. Jedinjenje zatim prolazi kroz proces pirolize (zagrevanje na visoke temperature, u odsustvu kiseonika, koji karbonizira ostatak) i tretman koji prečišćava i uklanja određene minerale.

„Sa praktične tačke gledišta, važno je predložiti rešenja koja se onda mogu primeniti u industrijskom obimu“, rekla je Marija Anheles Martin, profesorka hemijskog inženjerstva na Univerzitetu u Kordobi. Pored korišćenja manje resursa, „to je jedan od najjednostavnijih postupaka u literaturi i koristi tehnologije koje već postoje na tržištu u industrijskim razmerama“, zaključila je ona.

Za sada se rad, koji potiče od doktorske teze istraživača Hansija Martineza, fokusirao na proveru kvaliteta aktivnog uglja koji se može dobiti iz kanalizacionog mulja. Sledeći korak, objasnio je istraživački tim, je da sama grupa razvije aplikacije prikladne za ovaj materijal.