Novo istraživanje dovodi u pitanje široko rasprostranjena uverenja o tome zašto nas privlače određeni glasovi

Novo istraživanje dovodi u pitanje široko rasprostranjena uverenja o tome zašto nas privlače određeni glasovi

Novi uvidi u to kako ljudi doživljavaju ljudski glas su izazovna uverenja o tome koje glasove smatramo privlačnim.

Prethodne studije su povezivale vokalnu prosečnost i privlačnost, otkrivajući da što prosečniji glas zvuči, to je više ocenjen kao privlačnost.

Međutim, istraživači MekMastera su otkrili da prosečne karakteristike glasa nisu same po sebi privlačne i da bi moglo biti korisno da se izdvojite iz gomile.

„Suprotno ranijim studijama, otkrili smo da prosečnost nije uvek privlačnija. Visina visine je kritičan faktor u proceni privlačnosti, uvid koji naglašava složenost načina na koji percipiramo ljudski glas“, objasnila je voditeljka studije Džesika Ostrega, koja je nedavno zaradila njen doktorat u psihologiji, neuronauci i ponašanju.

„Razumevanje ovoga nam omogućava da sagledamo kako specifične karakteristike glasa neke osobe utiču na način na koji formiramo utiske o drugima i komuniciramo sa njima.

Nalazi su navedeni u studiji objavljenoj ovog meseca u časopisu Naučni izveštaji. Istraživači su koristili naprednu tehnologiju morfiranja glasa kako bi spojili više glasova kako bi stvorili glasove prosečnog zvuka koje će koristiti u svojim eksperimentima. Zamolili su učesnike da ocene privlačnost tih glasova.

Vokalna privlačnost se odnosi na to koliko lep ili zgodan glas čini da neko zvuči slušaocu. Termin ide dalje od jednostavne privlačnosti i obuhvata karakteristike koje mogu uticati na romantično ili seksualno interesovanje.

„Ovo istraživanje doprinosi dubljem razumevanju složene dinamike ljudske komunikacije i privlačnosti“, rekao je Dejvid Fajnberg, vanredni profesor na Odseku za psihologiju, neuronauku i ponašanje, koji je nadgledao istraživanje, dodajući da se implikacije studije protežu i dalje od akademske oblasti u praktične primene.

„Razumevanje nijansi percepcije glasa može uticati na prakse u industrijama kao što su marketing, mediji, pa čak i dizajn tehnologije, gde glasovni interfejsi postaju sve češći.“