Metabolizam se odnosi na sve hemijske procese koji omogućavaju telu da funkcioniše. To uključuje sve, od disanja do cirkulacije krvi i popravke ćelija. Kada govorimo o metabolizmu u kontekstu težine, obično se misli na brzinu metabolizma, što je mera koliko brzo telo pretvara hranu i uskladištenu energiju u korisno gorivo.
Da bismo razumeli kako metabolizam funkcioniše, korisno je znati četiri termina: bazalna metabolička brzina, koja predstavlja količinu energije koju telo koristi dok je u mirovanju; termogeneza izazvana ishranom, koja se odnosi na energiju potrošenu tokom varenja hrane; termogeneza aktivnosti koja nije vezana za vežbanje, koja obuhvata svakodnevne pokrete; i termogeneza aktivnosti vezane za vežbanje, koja se odnosi na energiju potrošenu tokom strukturirane fizičke aktivnosti.
Odgovor na pitanje o brzini metabolizma je složen. Ako imate stanje poznato kao hiper metabolizam, tehnički možete reći da imate brz metabolizam. Hiper metabolizam se javlja kada je vaša potrošnja energije u mirovanju najmanje 10% viša od proseka i obično je povezan sa medicinskim stanjima kao što su hipertireoza i dijabetes.
Nasuprot tome, postoje dva stanja koja mogu usporiti vaš metabolizam: hipotireoza i sindrom policističnih jajnika. Ova stanja mogu uzrokovati dobijanje na težini jer smanjuju količinu energije koju telo koristi dok je u mirovanju.
Postoji mnogo različitih faktora koji utiču na metabolizam, uključujući genetiku, ishranu i nivo fizičke aktivnosti. Istraživanja pokazuju da genetski faktori igraju značajnu ulogu u brzini mršavljenja, posebno kod identičnih blizanaca.
Na kraju, važno je razumeti da je metabolizam složen i da ne možemo jednostavno klasifikovati ljude kao one sa „brzim“ ili „sporim“ metabolizmom. Naše telo je mnogo složenije i zanimljivije od toga.
