Istraživačka grupa na Univerzitetu Nagoja u Japanu izvestila je da grupa neurona, nazvana EP3 neuroni, u preoptičkoj oblasti mozga igra ključnu ulogu u regulisanju telesne temperature kod sisara. Ovo otkriće moglo bi otvoriti put razvoju tehnologije koja veštački prilagođava telesnu temperaturu kako bi pomogla u lečenju toplotnog udara, hipotermije, pa čak i gojaznosti. Nova studija objavljena je u časopisu Science Advances.
Kategorija: Nauka
Novi pristup bakterijskoj terapiji za lečenje raka pluća
Rak pluća je najsmrtonosniji rak u Sjedinjenim Državama i širom sveta. Mnoge od trenutno dostupnih terapija bile su neefikasne, ostavljajući pacijentima vrlo malo opcija. Obećavajuća nova strategija za lečenje raka bila je bakterijska terapija, ali dok je ovaj modalitet lečenja brzo napredovao od laboratorijskih eksperimenata do kliničkih ispitivanja u poslednjih pet godina, najefikasniji tretman za određene vrste raka može biti u kombinaciji sa drugim lekovima.
Softver omogućava kreiranje malih zaobljenih objekata od DNK
Začudite se sićušnim strukturama nanorazmera koje se pojavljuju iz istraživačkih laboratorija na Univerzitetu Djuk i Državnom univerzitetu u Arizoni, i lako je zamisliti da pregledavate katalog najmanje grnčarije na svetu.
Kako mozak skladišti udaljenu memoriju straha
Daleko sećanje na strah je sećanje na traumatske događaje koji su se desili u dalekoj prošlosti—pre nekoliko meseci do decenija. Studija Kalifornijskog univerziteta u Riversajdu, objavljena u časopisu Nature Neuroscience, sada je objasnila fundamentalne mehanizme pomoću kojih mozak konsoliduje udaljena sećanja na strah.
Misteriozno nalazište fosila u Nevadi
Naučnici su otkrili nove tragove o zanimljivom fosilnom lokalitetu u Nevadi, groblju za desetine džinovskih morskih reptila. Umesto mesta masovnog odumiranja, kako se sumnja, to je možda bilo drevno porodilište gde su stvorenja dolazila da se porode.
Nova podvrsta delfina se razvija u Tihom okeanu
Obični dobri delfin jedan je od najproučenijih morskih sisara na svetu. Ipak, u poslednjih nekoliko decenija, genetska istraživanja su otkrila da naučnici ipak ne gledaju na jednu vrstu, već da su različite loze još uvek u procesu evolucije.
Novi geni koji se pojavljuju u ljudskoj DNK pokazuju kako se još uvek razvijamo
Možda smo se razišli sa našim rođacima primatima pre milionima godina, ali nova studija pokazuje kako ljudska bića nastavljaju da evoluiraju na načine koje nismo ni zamislili.
5 ekstremnih vremena u kojima su se tardigradi pokazali kao neverovatno otporni
Sitna, čudno simpatična stvorenja koja se zovu tardigradi jedan su od najtvrđih organizama na Zemlji.
Pronađen retki fosil dinosaurusa sa savršeno očuvanim završnim obrokom unutra
Pre oko 120 miliona godina, četvorokrilni dinosaurusi otprilike veličine vrana zvani mikroraptori vrebali su drevnim šumama današnje Kine.
Carski pingvini na Antarktiku mogli bi da nestanu do 2100
Neophodni su veći napori za očuvanje da bi se zaštitili antarktički ekosistemi, a populacija do 97% kopnenih antarktičkih vrsta mogla bi da opadne do 2100. ako ne promenimo put, pokazalo je naše novo istraživanje.
Zapanjujuća JVST fotografija pretvara daleku galaksiju u svetlucavi božićni ukras
Svemirski teleskop Džejms Veb upravo je dao spiralnoj galaksiji udaljenoj 230 miliona svetlosnih godina novu blistavu sliku dovoljno savršenu za božićnu jelku.
Kineski naučnici razvili novi metod očuvanja jajne ćelije
Grupa kineskih naučnika razvila je novi metod za očuvanje folikula miša na veoma niskoj temperaturi, povećavajući njihovu održivost za više od 30 odsto u poređenju sa konvencionalnim metodama.
Vakcinacija protiv COVID-19 štiti ljude sa rakom krvi
Ljudi koji pate od raka krvi često imaju slab imuni sistem, što ih dovodi u veći rizik da se ozbiljno razbole od COVID-19. Štaviše, neke terapije raka dovode do toga da ovi pacijenti formiraju malo ili nimalo antitela protiv SARS-CoV-2 nakon vakcinacije protiv COVID-19. Međutim, vakcinacija može aktivirati i takozvane T ćelije, koje su posebno odgovorne za dugotrajni imuni odgovor.
Trenutni napori za očuvanje Antarktika nisu dovoljni
Postojeći napori za očuvanje nisu dovoljni da zaštite antarktičke ekosisteme, a pad populacije je verovatno za 65% biljaka i divljih životinja na kontinentu do 2100. godine, prema studiji Jasmine Rachael Lee sa Univerziteta Kvinslend, Australija, i kolegama, objavljenoj u decembru. 22 u časopisu otvorenog pristupa PLOS Biologi. Implementacija deset ključnih strategija upravljanja pretnjama — uz godišnji trošak od 23 miliona američkih dolara — koristila bi do 84% grupa kopnenih ptica, sisara i biljaka.
Naučnici poboljšavaju mogućnost recikliranja plastike
Istraživači sa Instituta za zajedničku preradu plastike (iCOUP) Ministarstva energetike SAD (DOE) razvili su novu metodu za reciklažu polietilena visoke gustine (HDPE).
Proces sušenja mogao bi biti ključni korak u razvoju života
Pre 150 godina, Čarls Darvin je spekulisao da je život verovatno nastao u toplom malom jezercu. Tamo su, pretpostavio je Darvin, hemijske reakcije i neobičan udar groma mogli da dovedu do lanaca aminokiselina koji su vremenom postajali sve složeniji dok se nisu pojavili počeci života.
Klimatski uticaji se povećavaju, udžbenici ne drže korak
Nova studija sa Državnog univerziteta Severne Karoline otkriva da su udžbenici biologije loše obavili posao uključivanja materijala koji se odnosi na klimatske promene. Na primer, studija je otkrila da većina udžbenika objavljenih 2010-ih uključuje manje informacija o klimatskim promenama nego u prethodnoj deceniji – uprkos značajnom napretku u našem razumevanju kako klimatske promene utiču na ekosisteme i životnu sredinu.
Pušenje može povećati šanse za gubitak pamćenja
Pušači srednjih godina mnogo češće prijavljuju gubitak pamćenja i konfuziju nego nepušači, a verovatnoća kognitivnog pada je manja za one koji su prestali, čak i nedavno, pokazalo je novo istraživanje.
Pronađen zaštitni probiotik za ALS
Probiotička bakterija nazvana Lacticaseibacillus rhamnosus HA-114 sprečava neurodegeneraciju crva C. elegans, životinjskog modela koji se koristi za proučavanje amiotrofične lateralne skleroze (ALS).
Tri četvrtine opservatorija pogođeno svetlosnim zagađenjem
Istraživači iz Italije, Čilea i Galicije proučavali su i upoređivali nivoe svetlosnog zagađenja u velikim astronomskim opservatorijama širom sveta. Studija pokazuje da svetlost zagađuje nebo iznad većine opservatorija i da je potrebna hitna akcija da se smanji količina kontaminacije koja dolazi od veštačkog svetla. Rad je objavljen u Monthli Notices of the Roial Astronomical Societi.