Novi dijagnostički test 1000 puta osetljiviji od konvencionalnih testova

Kada su Srikanth Singamaneni i Gui Genin, oba profesora mašinstva i nauke o materijalima na McKelvei školi inženjeringa na Vašingtonskom univerzitetu u Sent Luisu, uspostavili novu saradnju sa istraživačima sa Medicinskog fakulteta krajem 2019. godine, nisu znali pejzaž istraživanja zaraznih bolesti bio je pred dramatičnim promenama. U konferencijskoj sali koja gleda na Forest Park u prelepom jesenjem danu, tim je imao jedan cilj na umu: uhvatiti se u koštac sa najvećim problemom zarazne bolesti sa kojim se svet suočava upravo tada.

Dalje

Nova metoda za promovisanje rasta kostiju

DNK može pomoći da se stimuliše zarastanje kostiju na lokalizovan i ciljani način, na primer nakon komplikovanog preloma ili nakon teškog gubitka tkiva nakon operacije. Ovo su pokazali istraživači sa Univerziteta Martin Luter Hale-Vitenberg (MLU), Univerziteta u Lajpcigu, Univerziteta u Aveiru (Portugal) i Fraunhofer instituta za mikrostrukturu materijala i sistema IMVS u Haleu. Oni su razvili novi proces u kome oblažu implantate materijale biomaterijalom aktiviranim genima koji indukuje matične ćelije da proizvode koštano tkivo. Njihovi nalazi su objavljeni u časopisu Advanced Healthcare Materials.

Dalje

Kreiranje 3D objekata ultrazvukom

Naučnici iz laboratorije za mikro, nano i molekularne sisteme na Institutu Maks Plank za medicinska istraživanja i Instituta za inženjerstvo molekularnih sistema i napredne materijale Univerziteta Hajdelberg kreirali su novu tehnologiju za sklapanje materije u 3D. Njihov koncept koristi višestruke akustične holograme za generisanje polja pritiska pomoću kojih se mogu štampati čvrste čestice, gel perle, pa čak i biološke ćelije.

Dalje

41% smrti novorođenčadi povezano sa genetskim bolestima

U studiji koja se danas pojavila u JAMA Network Open, istraživači Radi Children’s Institute for Genomic Medicine (RCIGM) otkrili su da je doprinos genetskih bolesti smrti novorođenčadi veći nego što je ranije priznato. Od 112 procenjenih smrtnih slučajeva novorođenčadi, utvrđeno je da su genetske bolesti sa jednim lokusom (Mendelove) najčešći prethodnik smrtnosti novorođenčadi i povezane sa 41% smrtnih slučajeva.

Dalje

Mikrobi umiru utiče na sadržaj ugljenika u zemljištu

Čak ni mikroorganizmi ne žive večno. Međutim, način na koji ovi sićušni organizmi u tlu umiru utiče na količinu ugljenika koju ostavljaju za sobom. Ovo su najnoviji rezultati studije koju je sprovela mikrobiolog i ekolog dr Tesa Kamenzind sa Freie Universitat Berlin, zajedno sa dobitnikom Humboltove nagrade za istraživanje Johanesom Lehmannom, gostujućim istraživačem na Freie Universitat Berlin sa Univerziteta Cornell, Njujork (SAD), i njihovim kolegama.

Dalje

AI i genetika bi mogli pomoći lekarima u lečenju zavisnosti od alkohola

Zamislite da je pacijentu dijagnostikovan poremećaj upotrebe alkohola, a njegov zdravstveni radnik pregleda opcije lekova kako bi im pomogao da obuzdaju konzumiranje alkohola. Dobavljač postavlja pacijentu neka osnovna pitanja, kao što su žudnja za alkoholom i nivoi stresa, i prikuplja uzorak krvi za genetsko testiranje. Kompjuterski model koristi ove informacije da bi odredio koji lekovi bi najverovatnije podržali pacijenta u upravljanju upotrebom alkohola. Uz pomoć modela, provajder daje preporuku za lekove koji najbolje odgovaraju njihovom pacijentu.

Dalje

Antropolozi navode tehnike za identifikaciju hrane koju su jeli rani hominini

Trio antropologa sa Univerziteta Turo, Univerziteta Arkanzas i Univerziteta Stoni Bruk analizirali su trenutne metode dostupne naučnicima koji žele da identifikuju hranu koju je određeni rani hominin jeo neposredno pre smrti. U svom delu Perspective objavljenom u Proceedings of the National Academi of Sciences, Mark Teaford, Peter Ungar i Frederick Grine navode šta su otkrili i kako vide da takva istraživanja utiču na napredovanje proučavanja ranog razvoja hominina.

Dalje

Naučnik za hranu objašnjava kako čokolada dobija svoj ukus

Bez obzira da li se uživa u kremastim tartufima od mlečne čokolade, pečenim u đavolski tamnoj čokoladnoj torti ili čak prelivenim kao vrući kakao, Amerikanci u proseku potroše skoro 9 kilograma čokolade godišnje. Ljudi uživaju u čokoladi najmanje 4.000 godina, počevši od Mezoamerikanaca koji su pravili piće od semena kakao drveta. U 16. i 17. veku, i drveće i piće su se raširili po celom svetu, a čokolada je danas svetska industrija vredna triliona dolara.

Dalje