Gen u mozgu može da koči anksioznost, otkrivaju naučnici

Međunarodni tim naučnika identifikovao je gen u mozgu koji pokreće simptome anksioznosti. Kritično, pokazalo se da modifikacija gena smanjuje nivoe anksioznosti, nudeći uzbudljivu novu metu leka za anksiozne poremećaje. Otkriće, koje su predvodili istraživači sa univerziteta u Bristolu i Ekseteru, objavljeno je danas (25. aprila) u časopisu Nature Communications.

Dalje

Unutrašnji i spoljašnji stimulansi kontrolišu akumulaciju antocijanina u voću

Antocijanini su važni pigmenti za unapređenje zdravlja koji značajno doprinose nutritivnoj i komercijalnoj vrednosti voća. Biosintetski put antocijanina je dobro shvaćen i ključni regulatorni geni koji kontrolišu put su identifikovani u plodovima. Akumulaciju antocijanina kontrolišu razvojni, ekološki i hormonski znaci. Razumevanje molekularnih mehanizama će obezbediti teorijsku osnovu za genetsko poboljšanje i uzgoj voća obogaćenog antocijaninom.

Dalje

Kako mozak kontroliše protok krvi tokom spavanja

Čak i dok spavamo, mozak se ne odmara u potpunosti. Iznenađujuće, protok krvi u mozgu koji spava može biti veći nego kada je u budnom stanju. Ovo omogućava mozgu da ukloni otpadne metabolite, što je važno za sprečavanje razvoja i napredovanja neuroloških disfunkcija kao što je demencija. Međutim, tačan mehanizam kako mozak koji spava povećava protok krvi nije poznat.

Dalje

Praćenje brzo promenljivih obrazaca samoubilačkih misli

U novoj studiji, istraživači sa Harvarda zauzeli su detaljan pristup merenju trajanja i učestalosti samoubilačkog razmišljanja. Uz pomoć aplikacije za pametne telefone, mogli su da prate učesnike više puta dnevno tokom nekoliko nedelja. Ove procene su otkrile da se samoubilačko razmišljanje brzo menja — sa daleko kraćim vremenskim rokovima nego što se ranije mislilo. I ponudili su čvršći osećaj kada samoubilačka želja najviše predviđa buduće namere. Rezultati su objavljeni ove nedelje u Proceedings of the National Academi of Sciences.

Dalje