Tamna materija ostaje jedna od najvećih misterija moderne fizike, a naučnici širom sveta tragaju za načinima da je detektuju. Tim istraživača sa Univerziteta u Sautemptonu u Velikoj Britaniji razvija eksperiment koji koristi levitirajuće listove grafita u mikrogravitaciji kako bi pronašli tragove ove neuhvatljive supstance.
Kategorija: Nauka
Veštačka inteligencija otvara novu eru u istraživanju materijala
Upotreba veštačke inteligencije u istraživanju materijala otvara vrata ka brojnim inovacijama u različitim oblastima, poput skladištenja energije, medicinskih tehnologija, avioindustrije i zaštite životne sredine. Potencijal novih materijala u razvoju efikasnijih baterija, unapređenju medicinskih tretmana, kao i u prečišćavanju vode i upravljanju otpadom, predstavlja veliku nadu za budućnost.
Asteroid 2024 R4: Postoji mala šansa za udar u Zemlju 2032. godine
Krajem 2024. godine astronomi su otkrili asteroid 2024 R4, koji trenutno ima 2,3% šanse da pogodi Zemlju 22. decembra 2032. godine. Iako su rane procene ukazivale na samo 1% verovatnoće udara, dodatna merenja su pokazala povećanje tog rizika.
Australijski vulkani kriju tajne retkih zemnih elemenata ključnih za buduće tehnologije
Duboko ispod površine Australije, drevni vulkani su tokom miliona godina oblikovali mineralna bogatstva koja su danas ključna za moderne tehnologije. Jedno od takvih mesta je Toongi depozit, smešten oko 400 kilometara severozapadno od Sidneja, koji sadrži visoke koncentracije retkih zemnih elemenata – esencijalnih za električne automobile, solarnu energiju i mobilne uređaje.
Mikrobi iz gejzira u Jeloustonu otkrivaju tragove drevne evolucije kiseonika
Mikrobi pronađeni u vrelim izvorima Jeloustonovog nacionalnog parka mogli bi da pruže ključne tragove o tome kako je život na Zemlji evoluirao da koristi kiseonik. Istraživači sa Državnog univerziteta Montana analizirali su mikrobne zajednice u gejzirima i otkrili da njihova sposobnost disanja kiseonika može odražavati način na koji su drevni organizmi preživeli pre i tokom Velikog oksidacionog događaja (GOE), koji je pre 2,5 milijarde godina promenio hemijski sastav Zemljine atmosfere.
Kako škamp mantis preživljava sopstvenu razornu snagu
Ništa drugo u životinjskom carstvu pakuje udarce poput škampi mantira. Ovaj sitni, šareni rakovi dostavlja valop na 23 metra u sekundi – kralj-hit koji isporučuje od 1.500 nevtona sile koja odustaje od hiljade vilice da bi se pukla otvorila školjke svog plena.
Konačno znamo zašto je drevni rimski beton bio toliko izdržljiv
Drevni Rimljani bili su majstori zgrade i inženjering, možda najpoznatije predstavljeni akvaduktima. A oni i dalje funkcionalni marveli oslanjaju se na jedinstveni građevinski materijal: Pozzolanski beton, spektakularno izdržljiv beton koji je dao rimske strukture njihove neverovatne snage.
Naučnici unapređuju vremenske modele za preciznije prognoze magle i zagađenja vazduha
Istraživači sa Univerziteta Carnegie Mellon razvijaju napredne modele vremenskih prognoza koji preciznije predstavljaju aerosole, maglu i njihovu povezanost sa zagađenjem vazduha. Ovi modeli poboljšavaju razumevanje magle, njenog formiranja, gustine i trajanja, što je ključno za saobraćajnu sigurnost i ekonomiju, naročito u vazdušnom i morskom transportu.
Stabilnost preferencije za rizik: Nova meta-analiza otkriva značajne varijacije
VIŠE INFORMACIJA: Aleksandar Bagaini i sar., „Sistematski pregled i meta-analiza vremenske stabilnosti i konvergentne validnosti mera preferencije za rizik,“ Nature Human Behaviour (2025). Doi: 10.1038/S41562-024-02085-2.
Misteriozna kosmička eksplozija zbunjuje astronome: Da li je u pitanju nepoznat svemirski fenomen?
Astronomi su otkrili misteriozan kosmički događaj koji prkosi dosadašnjem razumevanju eksplozivnih svemirskih pojava. Eksplozija, nazvana EP240408A, prvi put je detektovana 8. aprila 2024. godine putem rendgenskog svemirskog teleskopa Einstein Probe. Iako na prvi pogled deluje kao klasičan gama bljesak, dodatna posmatranja u različitim talasnim dužinama otkrila su da se ne uklapa ni u jedan poznati tip kosmičke eksplozije.
Grčka proglasila vanredno stanje na Santoriniju zbog talasa zemljotresa
Grčka vlada je proglasila vanredno stanje na Santoriniju nakon što je ostrvo pogođeno nizom učestalih zemljotresa, od kojih se neki dešavaju u razmaku od samo nekoliko minuta. Seizmička aktivnost, koja je započela krajem januara sa slabijim potresima, pojačala se početkom februara, izazivajući strah od moguće vulkanske erupcije.
Rastući rizik od pada svemirskih ostataka na avione
Još uvek ne vidimo pad svemirskih ostataka, pogodi avionu, ali ako se to dogodi, posledice bi gotovo sigurno bile katastrofalno – i prema novoj studiji, opasnost predstavlja avionima samo se povećava.
JVST otkriva zadivljujuće detalje u svemiru
Džejms Vebb Space Telescope (JVST) nam je dao sjajan novi pogled na univerzum od svog lansiranja.
Astronomi su zadivljeni savršenim ‘Ajnštajn prstenom’ u svemiru
Naučnici su predložili naziv „Altierijevo sočivo“ za ovaj objekt, po astronomu Brunu Altieriju iz Evropske svemirske agencije koji je prvi primetio objekt u podacima Euclid teleskopa. Ovo otkriće je objavljeno u časopisu Astronomy and Astrophysics.
Zemlja prelazi prag od 1,5 °C globalnog zagrevanja – ulazak u novu klimatsku realnost
Prema dvema velikim globalnim studijama, Zemlja je prešla prag od 1,5 °C globalnog zagrevanja, što može označiti ulazak u dugoročnu fazu klimatskih promena sa potencijalno katastrofalnim posledicama. Iako se ciljevi Pariškog sporazuma mere kroz višedecenijske proseke, istraživanja ukazuju da su rekordne temperature iz 2024. godine snažan pokazatelj trajnog prelaska ovog ključnog praga.
Borba protiv fragmentacije staništa: Kako volonterske grupe u Australiji spašavaju prirodu
Poput papranih i plima, grupe za zaštitu u zajednici dolaze i odlaze. Mnogi postižu svoj cilj. Volonteri vraćaju lokalno močvarno područje ili zaštite mrlju gradskog grm, a zatim prekidaju rukavice sa vrtovima sa toplim unutrašnjim sjajem. Neke grupe Petrove, dok drugi izdrže, bave se ekološkim problemima suočeni sa današnjom Australijom.
Nova tehnologija poboljšava rezoluciju i energetsku efikasnost OLED ekrana
Istraživači iz Južne Koreje razvili su inovativnu tehniku za smanjenje električnog krosstalka u OLED ekranima visoke rezolucije, što bi moglo unaprediti performanse ekrana u uređajima poput VR i AR sistema, pametnih telefona i nosivih tehnologija.
Korejski naučnici razvili revolucionarni katalizator za proizvodnju zelenog vodonika
Istraživači u Koreji uspešno su razvili novi materijal koji značajno povećava efikasnost proizvodnje zelene vodonika tokom smanjenja troškova.
Kako nervne ćelije štede energiju i optimizuju funkciju mozga
Istraživači sa Univerzitetske bolnice Bon i Univerziteta u Bonu, u saradnji sa Medicinskim centrom u Getingenu, otkrili su kako nervne ćelije primenjuju sofisticirane strategije za uštedu energije dok istovremeno obavljaju ključne funkcije. Njihova studija, objavljena u časopisu Nature Communications, pokazuje da mozak koristi precizne mehanizme za regulaciju sinteze i transporta proteina kako bi minimizirao energetske troškove.
Nova studija otkriva kako su genetske promene oblikovale evoluciju ljudskog mozga
Najnovija studija istraživača sa Univerziteta Jejl pruža dublji uvid u genetske promene koje su oblikovale evoluciju ljudskog mozga, razlikujući nas od šimpanzi, naših najbližih rođaka.
