Tokom istorije Zemlje, površina planete je redovno bila pod uticajem kometa, meteora i povremenog velikog asteroida. Iako su ovi događaji često bili destruktivni, ponekad do te mere da su pokrenuli masovno izumiranje, možda su takođe odigrali važnu ulogu u nastanku života na Zemlji. Ovo se posebno odnosi na Hadovsku eru (pre otprilike 4,1 do 3,8 milijardi godina) i kasno teško bombardovanje, kada je na Zemlju i druge planete u unutrašnjem Sunčevom sistemu uticao nesrazmerno veliki broj asteroida i kometa.
Kategorija: Nauka
Može li alternativno meso zadovoljiti rastuću potražnju?
Unutar inženjerske laboratorije UC Davis, sićušne okrugle kuglice kovitlaju se u smeđoj tečnosti unutar staklenog rezervoara od 5 litara. Rezervoar, bioreaktor, priprema jestive gljive sa visokim sadržajem proteina i dizajniran da izgleda i ima ukus kao meso.
Volonteri prate parisko zagađenje uz pomoć kore drveta
Duž pariskih ulica, više od 40.000 visokih, lisnatih platana pružaju slikovite pozadine, nude senku stanovnicima grada i poboljšavaju kvalitet vazduha, među brojnim drugim pogodnostima. Od 2016. godine, neka od ovih stabala su takođe služila kao jeftini, pasivni biološki senzori za Ecorc’Air, naučnu inicijativu koja prati nivoe zagađivača sitnih čestica povezanih sa saobraćajem na putevima.
Nova metoda baca svetlo na to kako AI pomaže lekarima da dešifruju medicinske slike
Istraživači sa Univerziteta Ben-Gurion u Negevu razvili su računarsku metodu koja im omogućava da „obrnuti inženjering“ „odluku“ AI podele medicinske slike na komponente sa različitim kliničkim tumačenjem koje su važne za AI. Razumevanje mehanizma donošenja odluka AI modela je ključno za dešifrovanje bioloških procesa i medicinskih odluka.
Kombinovani tretman poboljšava preživljavanje kod uznapredovalog raka prostate sa genetskim mutacijama
Kombinovana terapija poboljšala je preživljavanje bez progresije kod pacijenata sa metastatskim karcinomom prostate otpornim na kastraciju sa izrazitim genetskim mutacijama u poređenju sa bilo kojom terapijom samostalno ili uzastopno, prema rezultatima višecentričnog kliničkog ispitivanja koje je vodila Northvestern Medicine objavljeno u časopisu Clinical Cancer Research .
Studija Parkinsonove bolesti razvija analitički cevovod za identifikaciju neiskorišćenih gena
Istraživački tim sa Univerziteta u Hirošimi razvio je cevovod analize za identifikaciju neiskorišćenih gena za datu bolest u odnosu na pet baza podataka koje pružaju asocijacije gena i bolesti. Oni su koristili svoj cevovod za proučavanje oksidativnog stresa i njegove povezane bolesti, Parkinsonove bolesti, kao studiju slučaja.
Otkriven najbliži par supermasivnih crnih rupa u sudaru galaksija
Astronomi koristeći NASA-in teleskop Hubble i rendgensku opservatoriju Chandra otkrili su najbliži potvrđeni par supermasivnih crnih rupa, udaljen oko 300 svetlosnih godina jedna od druge. Ove dve crne rupe nalaze se duboko unutar sudarajućih galaksija MCG-03-34-64, udaljenih oko 800 miliona svetlosnih godina od Zemlje. Ovaj par crnih rupa, zakopan u gustim oblacima gasa i prašine, osvetljava se kao aktivna galaktička jezgra (AGN), stvarajući fascinantan kosmički spektakl.
Fizičari dokazali teoriju staru 50 godina koristeći elektromagnetne talase
Fizičari sa Univerziteta u Sautemptonu ostvarili su značajan naučni proboj dokazavši teoriju koja je bila starija 50 godina koristeći elektromagnetne talase. Oni su pokazali da se energija elektromagnetnih talasa može pojačati odbijanjem „uvrnutih talasa“ od rotirajućih objekata, što je poznato kao „Zeldovičev efekat“.
Pesticidi mogu imati neočekivane efekte na razvoj pčela
Pčele su društveni insekti. Njihova kolonija opstaje samo kao zajednica, a zdrave nove generacije su veoma važne. Stoga nije iznenađujuće što pčele ulažu značajnu brigu i sredstva u svoje potomstvo: pčele dojilje hrane mlade larve sokom od nektara i polena koji proizvode u žlezdi u glavi.
Nova tehnika ojačavanja T-Ćelija pruža nadu za poboljšanje imunoterapije u lečenju raka
Istraživači iz Vajcmanovog instituta za nauku predstavili su revolucionarni pristup u ćelijskoj imunoterapiji koji obećava značajno poboljšanje uspeha u lečenju raka. Ovaj novi pristup, razvijen u laboratoriji prof. Benija Gajgera, koristi sintetičku imunološku nišu za poboljšanje proliferacije i funkcionalnosti T-ćelija koje su ključne za borbu protiv raka.
Čvrsto pamćenje prethodnog događaja prikazano je da spreči formiranje novih fleksibilnih sećanja
Istraživači u MRC Brain Netvork Dinamics Unit u Oksfordskom odeljenju za kliničke neuronauke Nuffield otkrili su novi neuronski mehanizam u hipokampusu, koji sprečava formiranje novih „fleksibilnih“ sećanja usled „robustnog“ pamćenja iz prošlosti.
Ćelije raka možda koriste lipide da bi se sakrile od imunog sistema
Ćelije raka retko počinju prikriveno. Naprotiv, oni najavljuju svoje prisustvo imunološkom sistemu postavljanjem hemijskih crvenih zastavica pravo na svoje membrane. Jednom upozorena, odbrana tela može da upadne, uništavajući lažne ćelije pre nego što mogu da naprave mnogo štete. U srcu ovog sistema ranog upozorenja nalaze se lipidi, masna jedinjenja koja su biolozi raka prethodno videli kao izvor goriva za tumore koji rastu.
NASA-ina sonda priprema se za ključni prelet pored Venere
NASA-ina solarna sonda Parker izvela je kratak manevar 26. avgusta koji je održao letelicu na kursu za sedmi i poslednji planirani prelet misije na Veneru 6. novembra.
Greška u sintezi proteina može uticati na rast tumora
Tokom sinteze proteina, ili translacije, genetske informacije transkribovane u ćelijskoj mRNK usmeravaju nizanje aminokiselina — građevnih blokova proteina. Dok se mašina za prevođenje vrti duž niza nukleotida koji čine mRNK, prepoznaje ih u grupama od tri, koje se nazivaju kodoni. Svaki kodon odgovara određenoj aminokiselini.
„Nacrtaj mi ćeliju“: Generativna AI preuzima klinička predviđanja kod raka
Studija objavljena u Nature Machine Intelligence uvodi napredni model veštačke inteligencije (AI) sposoban da kreira virtuelne boje tkiva raka. Studija, koju zajedno vode naučnici sa univerziteta u Lozani i Bernu, predstavlja veliki korak napred u poboljšanju analize patologije i dijagnostike raka.
Skoro tri četvrtine globalne populacije moglo bi iskusiti ekstremne klimatske promene u narednih 20 godina
Skoro tri četvrtine globalne populacije moglo bi se suočiti sa brzim i ekstremnim promenama u temperaturama i padavinama u narednih 20 godina, osim ako se emisije gasova staklene bašte značajno ne smanje, navodi se u najnovijoj studiji. Istraživanje, koje je predvodilo CICERO Centar za međunarodna klimatska istraživanja uz podršku Univerziteta u Readingu, pokazuje da bi 20% stanovništva moglo doživeti ekstremne vremenske uslove ako se postignu ciljevi Pariskog sporazuma, u poređenju sa 70% ako se preduzmu samo ograničene mere.
Ajkule napuštaju stresne koralne grebene u okeanima koji se zagrevaju, otkriva studija
Sive grebenske ajkule moraju da napuste koralne grebene koje nazivaju domom zbog zagrevanja okeana, otkriva nova istraživanja.
Istraživači ispituju raspored proteina u ćelijskoj membrani koji pokreće programiranu ćelijsku smrt
Kako se mogu analizirati molekularne strukture kada rezolucija dostupnih tehnika nije dovoljna? Istraživači iz oblasti fizike, hemije i medicine sa Univerziteta Hajnrih Hajne u Dizeldorfu (HHU) kombinovali su i dalje razvijali različite mikroskopske i spektroskopske tehnike kako bi ispitali raspored proteina u ćelijskoj membrani koji je važan za „programiranu ćelijsku smrt“.
Računarski alat otkriva neiskorišćenu efikasnost leka protiv raka, podižući borbu protiv raka
Istraživanje sa Univerziteta Purdue u saradnji sa Nacionalnim institutom za zdravlje (NIH) otkriva da, zahvaljujući novom računarskom alatu, lek protiv raka koji je odbačen tradicionalnim metodama testiranja može biti efikasan u lečenju raka mokraćne bešike.
Međudisciplinarno istraživanje čini napredak u razvoju vakcine protiv hepatitisa C
Oko 58 miliona ljudi pati od hronične upale izazvane virusom hepatitisa C, a 300.000 ljudi umre od te bolesti svake godine.