ECB podržava poljsku valutu sporazumom o finansiranju od 10 milijardi evra

ECB podržava poljsku valutu sporazumom o finansiranju od 10 milijardi evra

Evropska centralna banka je uspostavila ili produžila sporazume o finansiranju sa Poljskom i još četiri zemlje kako bi podržala njihove napore da odbrane svoje valute od posledica ruske invazije na Ukrajinu.

ECB je saopštila da je uspostavila liniju za razmenu od 10 milijardi evra iz predostrožnosti sa poljskom centralnom bankom kako bi joj obezbedila evre u zamenu za poljske zlote do januara 2023. — prvi put da je to uradila od globalne finansijske krize 2008.

Takođe je produžio ugovore o repo otkupu kako bi se obezbedilo finansiranje u evrima centralnim bankama Mađarske, Albanije, Severne Makedonije i San Marina, koje je trebalo da istekne krajem marta.

Analitičari su rekli da će taj potez, koji je usledio nakon oštre rasprodaje centralnoevropskih valuta, uključujući zlot, nakon ruske invazije na Ukrajinu, ojačati sposobnost poljske centralne banke da ojača zlot ako bude potrebno.

Pjotr Bujak, glavni ekonomista PKO Bank Polski, najveće poljske banke, rekao je da je uspostavljanje svap linije sa ECB „zakasneli efekat veoma značajnog pritiska koji smo videli na valute u regionu početkom marta”.

„Ali, naravno, moguće je da ćemo videti nove epizode ​​pritiska na valute u regionu i u tom kontekstu mislim da je to razuman potez“, dodao je on. „Mislim da je to potencijalno koristan instrument, čak i ako se zapravo ne koristi. Čak i kao sredstvo predostrožnosti, podržava zlot.”

Ugovori o finansiranju omogućiće centralnim bankama izvan evrozone pristup evrima koji bi mogli da podrže njihove devizne intervencije ili da budu ubrizgani u bankarski sistem u slučaju da im zalihe deviza ponestaju.

Zemlje centralne i istočne Evrope podnele su veliki deo tereta neposrednih posledica krize u Ukrajini, pošto je 3,8 miliona izbeglica pobeglo iz ratom razorene zemlje, od kojih je više od 2,3 miliona stiglo u Poljsku.

Blizina ovih zemalja konfliktu i njihove ekonomske veze sa Rusijom i Ukrajinom izazvale su zabrinutost među investitorima i izvršile značajan pritisak na smanjenje nacionalnih valuta.

Depresijacija poljske i mađarske valute podigla je cenu uvoza, dodajući pritisak na rast inflacije, koja je porasla na više od 8 procenata u obe zemlje.

Poljska centralna banka je poslednjih nedelja trošila evre na odbranu zlota, koji je pao na najniži nivo u odnosu na evro od globalne finansijske krize ranije ovog meseca. Mađarska centralna banka nije intervenisala na deviznim tržištima, ali je prošle nedelje podigla kamatne stope za 1 procentni poen, pomažući forinti da se oporavi od nedavnog pada u odnosu na evro.

ECB je saopštila: „U kontekstu pojačanih geopolitičkih tenzija izazvanih ruskom invazijom na Ukrajinu, linije su dizajnirane da spreče efekte prelivanja na finansijska tržišta i ekonomije evrozone koji bi mogli negativno da utiču na nesmetan prenos monetarne politike ECB-a.

Poljska je nedavno bila izvan granica kao jedna od retkih velikih evropskih zemalja van evrozone koja nije imala sporazum o finansiranju sa ECB. Centralna banka sa sedištem u Frankfurtu već ima slične aranžmane sa Švajcarskom, Švedskom, Danskom, Rumunijom, Srbijom, Hrvatskom i Bugarskom, kao i sa SAD, UK, Kinom, Japanom i Kanadom.

Poslednji potezi ECB bili su odvojeni od njenih razgovora sa Evropskom komisijom o načinima na koje bi mogla da pomogne ukrajinskim izbeglicama, od kojih se mnoge bore da zamene ukrajinsku grivnu u druge evropske valute.