Otkriće antitela na COVID-19 moglo bi da objasni dugi COVID

Otkriće antitela na COVID-19 moglo bi da objasni dugi COVID

Istraživači UVA Health otkrili su potencijalno objašnjenje za neke od najzbunjujućih misterija COVID-19 i dugog COVID-a. Iznenađujući nalazi mogli bi da dovedu do novih tretmana za teške akutne posledice COVID-19, dugog COVID-a i verovatno drugih virusa.

Istraživači predvođeni dr Stevenom L. Zeichnerom iz UVA, otkrili su da COVID-19 može da podstakne tela nekih ljudi da stvaraju antitela koja deluju kao enzimi koje telo prirodno koristi za regulisanje važnih funkcija – na primer, krvni pritisak. Srodni enzimi takođe regulišu druge važne telesne funkcije, kao što su zgrušavanje krvi i zapaljenje.

Lekari će možda moći da ciljaju ove „abzime“ da zaustave njihove neželjene efekte. Ako su abzimi sa lažnim aktivnostima takođe odgovorni za neke od karakteristika dugog COVID-a, lekari bi mogli da ciljaju abzime da leče teške i ponekad misteriozne simptome COVID-19 i dugog COVID-a na izvoru umesto da leče samo nizvodne simptome.

„Neki pacijenti sa COVID-19 imaju ozbiljne simptome, a mi imamo problema da razumemo njihov uzrok. Takođe slabo razumemo uzroke dugotrajnog COVID-a“, rekao je Zeichner, stručnjak za pedijatrijske zarazne bolesti u UVA Children’s.

„Antitela koja deluju kao enzimi nazivaju se „abzimi“. Abzimi nisu tačne kopije enzima i stoga funkcionišu drugačije, ponekad na način na koji originalni enzim ne radi. Ako pacijenti sa COVID-19 prave abzime, moguće je da ovi lažni abzimi mogu da naškode mnogim različitim aspektima fiziologije. Ako se ovo promeni da je istina, onda bi razvoj tretmana za iscrpljivanje ili blokiranje lažnih abzima mogao biti najefikasniji način za lečenje komplikacija COVID-19.“

SARS-CoV-2, virus koji izaziva COVID, na svojoj površini ima protein koji se zove Spike protein. Kada virus počne da inficira ćeliju, Spajkov protein vezuje protein koji se zove angiotenzin konvertujući enzim 2, ili ACE2, na površini ćelije. Normalna funkcija ACE2 u telu je da pomaže u regulisanju krvnog pritiska; seče protein koji se zove angiotenzin II da bi napravio derivat proteina koji se zove angiotenzin 1-7.

Angiotenzin II sužava krvne sudove, podižući krvni pritisak, dok angiotenzin 1-7 opušta krvne sudove, snižavajući krvni pritisak.

Zeichner i njegov tim su mislili da bi neki pacijenti mogli da naprave antitela protiv Spajkovog proteina koja su dovoljno ličila na ACE2 tako da su antitela takođe imala enzimsku aktivnost poput ACE2, i to je upravo ono što su otkrili.

Nedavno su druge grupe otkrile da neki pacijenti sa dugim COVID-om imaju probleme sa svojim koagulacionim sistemima i sa drugim sistemom koji se zove „komplement“. I sistem koagulacije i sistem komplementa kontrolišu enzimi u telu koji seku druge proteine da bi ih aktivirali.

Ako pacijenti sa dugim COVID-om prave abzime koji aktiviraju proteine koji kontrolišu procese kao što su koagulacija i zapaljenje, to bi moglo da objasni izvor nekih od dugih simptoma COVID-a i zašto dugi simptomi COVID-a traju čak i nakon što telo očisti početnu infekciju. To takođe može objasniti retke neželjene efekte vakcinacije protiv COVID-19.

Zeichner i njegovi saradnici pregledali su uzorke plazme prikupljene od 67 dobrovoljaca sa umerenim ili teškim COVID-19 7. dana ili oko 7 dana njihove hospitalizacije kako bi utvrdili da li antitela mogu imati neočekivane efekte kod pacijenata sa COVID-19. Istraživači su uporedili ono što su pronašli sa plazmom prikupljenom 2018. godine, pre početka pandemije. Rezultati su pokazali da je mala podskupina pacijenata sa COVID-om imala antitela koja su delovala kao enzimi.

Dok je naše razumevanje potencijalne uloge abzima u COVID-19 još uvek u ranoj fazi, enzimska antitela su već otkrivena u određenim slučajevima HIV-a, primećuje Zeichner. To znači da postoji presedan da virus izazove formiranje abzima. Takođe sugeriše da drugi virusi mogu izazvati slične efekte.

Zeichner, koji razvija univerzalnu vakcinu protiv koronavirusa, očekuje da će nova otkrića UVA obnoviti interesovanje za abzime u medicinskim istraživanjima. Takođe se nada da će njegovo otkriće dovesti do boljih tretmana za pacijente sa akutnim COVID-19 i dugotrajnim COVID-om.

„Sada moramo da proučimo čiste verzije antitela sa enzimskom aktivnošću da bismo videli kako abzimi mogu da funkcionišu detaljnije, i moramo da proučimo pacijente koji su imali COVID-19 koji su dugo razvijali COVID-19, a koji nisu razvili“, rekao je on.

„Postoji još mnogo posla, ali mislim da smo napravili dobar početak u razvoju novog razumevanja ove izazovne bolesti koja je izazvala toliko nevolja i smrti širom sveta. Prvi korak ka razvoju efikasnih novih terapija za bolest razvija dobro razumevanje osnovnih uzroka bolesti i mi smo preduzeli taj prvi korak.“

Istraživači su objavili svoje nalaze u časopisu mBio.