Čini se da je dugi COVID povreda mozga, otkrivaju naučnici

Čini se da je dugi COVID povreda mozga, otkrivaju naučnici

Neki oblik povrede mozga mogao bi da stoji iza simptoma koje su prijavili oni sa dugotrajnim COVID-om, prema novoj studiji, a prilagođavanje testova i tretmana da se podudaraju moglo bi pomoći napretku u rešavanju ovog stanja.

Analizirajući 203 pacijenta hospitalizovana sa COVID-19 ili povezanim simptomima i upoređujući rezultate sa 60 ljudi bez infekcije, istraživači su primetili povišene nivoe četiri biomarkera povrede mozga – ključnih znakova bioloških promena – kod onih zaraženih COVID-19.

Štaviše, dva od tih znakova povrede mozga su opstala u fazi oporavka, što sugeriše da se nastavljaju čak i nakon što infekcija COVID-19 nestane. Nivoi ova dva biomarkera bili su još veći za ljude koji su takođe doživeli neurološke komplikacije sa COVID-19.

„Naša studija pokazuje da su markeri povrede mozga prisutni u krvi mesecima nakon COVID-19, a posebno kod onih koji su imali komplikaciju na mozgu izazvanu COVID-19“, kaže neuronaučnik Benedikt Majkl sa Univerziteta u Liverpulu u Velikoj Britaniji.

„Ovo sugeriše mogućnost tekuće upale i povrede unutar samog mozga koje možda neće biti otkrivene krvnim testovima za upalu.“

Ove komplikacije na mozgu povezane sa COVID-19 kretale su se od blagih (glavobolje) do potencijalno opasnih po život (napadi, moždani udar i encefalitis). Kao što su dosadašnja istraživanja pokazala, posledice mogu biti dugotrajne.

Majkl i tim smatraju da bi abnormalni odgovori imunog sistema tela mogli da izazovu znake povrede koje vide. Ako možemo da saznamo više o ovim odgovorima i kako se oni pokreću, mogli bi se razviti novi tretmani.

Sada je jasno da COVID-19 igra određenu ulogu u uticaju na nervni sistem, au nekim slučajevima ovaj uticaj može da se nastavi tokom dužeg perioda. Ova nova studija pokazuje da efekti mogu biti slični povredama mozga.

„Kliničke karakteristike naših kohorti učesnika i povišenje markera povrede mozga, pružaju dokaze i o akutnim i o tekućim neurološkim povredama“, pišu istraživači u svom objavljenom radu.

Istraživači već naporno rade na praćenju svoje studije, posmatrajući kako šteta uzrokovana COVID-19 i povezanom upalom mogu dovesti do kognitivnih problema i problema mentalnog zdravlja dalje.

Smatra se da desetine miliona ljudi sada žive sa dugim COVID-om u nekom obliku, a ipak to još uvek nije stanje o kojem znamo mnogo. Studije nastavljaju da pokušavaju da uoče obrasce u njegovoj rasprostranjenosti, što bi na kraju trebalo da pruži više naznaka o tome kako se boriti protiv njega.

„Ovaj rad može pomoći da se postavi scena za razjašnjavanje mogućih osnovnih mehanizama ovih komplikacija“, kaže imunolog Leonie Taams, sa Kraljevskog koledža u Londonu u Velikoj Britaniji.