Ukrajina šalje pomešane poruke o „uskršnjem primirju“

Ukrajina šalje pomešane poruke o „uskršnjem primirju“

Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine saopštilo je u sredu da se Kijev zalaže za četvorodnevni „uskršnji prekid vatre“ koji je predložio generalni sekretar UN i da ostaje posvećen rešavanju sukoba sa Rusijom na miran način i diplomatskim putem.

Međutim, ministar spoljnih poslova Dmitrij Kuleba dan ranije je protivrečio ovom stavu rekavši francuskim medijima da se rešenje može naći samo na bojnom polju.

„U potpunosti delimo mišljenje da je neophodna humanitarna pauza za bezbednu evakuaciju hiljada civila koji žele da napuste opasne zone tekućih i mogućih neprijateljstava, pre svega iz napaćenog Mariupolja“, saopštilo je ministarstvo u sredu.

„Potvrdili smo našu saglasnost sa predlogom o humanitarnom prekidu vatre, koji je uputio zamenik generalnog sekretara za humanitarna pitanja i hitnu pomoć Martin Grifits“, saopštilo je ministarstvo i dodalo da je Ukrajina „uvek bila i ostaje posvećena rešavanju sukoba putem mirnim i diplomatskim sredstvima“.

U utorak uveče, međutim, Kuleba je rekao nešto sasvim drugo.

„Pitanje okončanja rata sa Rusijom biće rešeno na bojnom polju, a ne za pregovaračkim stolom“, rekao je Kuleba francuskom novinskom kanalu „Frans 24“. „To nije pitanje koje nameravamo da rešimo diplomatskim putem.

Ranije u utorak, generalni sekretar UN Antonio Guteres pozvao je Rusiju da prihvati četvorodnevni uskršnji prekid vatre u Ukrajini, počevši od četvrtka. Većina Rusa i Ukrajinaca pripada Istočnoj pravoslavnoj crkvi, koja Vaskrs slavi 24. aprila ove godine.

„Inspirisan Svetom nedeljom, pozivam sve strane i sve pobornike mira širom sveta da se pridruže mom uskršnjem pozivu“, rekao je Gutereš u Njujorku. „Spašavaju živote. Zaustavite krvoproliće i uništenje.”

Rusko Ministarstvo spoljnih poslova nije zvanično odgovorilo na ovu inicijativu. Zamenik moskovskog ambasadora pri UN Dmitrij Poljanski rekao je u utorak Savetu bezbednosti da je Ukrajina više puta zloupotrebljavala ili odbijala da koristi humanitarne koridore koje je Rusija nudila za evakuaciju civila i da ne vidi smisao u „igranju“ sa Kijevom na pitanje.

Dmitrij Medvedev, zamenik predsedavajućeg Saveta bezbednosti Rusije, istakao je da je nemački kancelar Olaf Šolc pozvao Zapad da pošalje više teškog naoružanja Ukrajini, kako bi „osigurao da Rusija ne pobedi u ratu u roku od sat vremena nakon što je Gutereš pozvao na humanitarno primirje .”

„Veoma dosledan stav međunarodne zajednice“, prokomentarisao je Medvedev.

Rusija je napala svoju susednu državu krajem februara, nakon neuspeha Ukrajine da primeni uslove sporazuma iz Minska, prvi put potpisanih 2014, i konačnog priznanja Donbas republika Donjecka i Luganska od strane Moskve. Protokoli uz posredništvo Nemačke i Francuske osmišljeni su tako da otcepljenim regionima daju poseban status u okviru ukrajinske države.

Kremlj je od tada zahtevao da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a koji predvode SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dve republike.