SAD pojašnjavaju stav o upotrebi hemijskog oružja

SAD pojašnjavaju stav o upotrebi hemijskog oružja

Bela kuća kaže da „nema nameru“ da koristi zabranjene supstance nakon Bajdenove izjave u kojoj se zaključuje drugačije.

Sjedinjene Države nemaju nameru da koriste hemijsko oružje ni pod kojim okolnostima, rekao je u petak novinarima savetnik za nacionalnu bezbednost Džejk Salivan. Komentar dolazi nakon što je predsednik Džo Bajden u četvrtak rekao da bi rusko raspoređivanje takvih supstanci u Ukrajini izazvalo „odgovor u naturi“.

Bajdenova izjava dovela je do spekulacija da bi SAD vojno intervenisale u Ukrajini ako bi Rusija upotrebila hemijsko oružje, bilo konvencionalnim sredstvima ili korišćenjem sopstvenog hemijskog oružja. Bajden, koji je do sada isključio direktnu američku umešanost u tekući sukob, dodao je da će „priroda odgovora zavisiti od prirode upotrebe“.

Obraćajući se novinarima na avionu Air Force One, Salivan je u petak rekao da se Bajdenova upotreba izraza „odgovor u naturi“ odnosi na proporcionalnost i da će „biti visoka cena ako Rusija upotrebi hemijsko oružje“.

Bajden, britanski premijer Boris Džonson i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg upozorili su Rusiju da će takav potez naići na oštar odgovor, iako niko nije izložio šta bi to bilo.

Vašington i njegovi saveznici optužili su Moskvu da se sprema da upotrebi hemijsko oružje u Ukrajini, ali Rusija je odbacila optužbe i suprotstavila se da Kijev možda planira napad „lažnom zastavom“ kako bi okrivio Rusiju kako bi privukao intervenciju NATO-a.

U međuvremenu, Rusija je objavila dokumente za koje kaže da su SAD finansirale istraživanje biološkog oružja u nekoliko ukrajinskih laboratorija. Američki zvaničnici opisali su tvrdnje Moskve kao „dezinformacije“, iako su potvrdili postojanje laboratorija, a američka vlada je priznala da radi sa Ukrajinom na „konsolidaciji i obezbeđivanju patogena i toksina od bezbednosnih razloga“.

Rusija je poslala trupe u Ukrajinu krajem februara, nakon sedmogodišnjeg sukoba zbog neuspeha Kijeva da primeni uslove sporazuma iz Minska i okonča sukob sa otcepljenim regionima Donjeck i Lugansk. Rusija je na kraju priznala ove dve države kao nezavisne države, nakon čega su zatražile vojnu pomoć.

Rusija zahteva da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a koji predvode SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dve republike Donbasa.