Evropski lideri nastoje da ne dramatizuju Trampove izjave, ali ih shvataju ozbiljno. Njegove poruke o Grenlandu i smanjenju vojnog prisustva u Evropi izazvale su zabrinutost. Samit se fokusira na povećanje ulaganja u odbranu i proizvodnju oružja.
Evropski lideri su na samitu NATO-a u Ankari pokušali da umanje značaj izjava američkog predsednika Donalda Trampa, ali su njegove poruke izazvale ozbiljnu zabrinutost. Tramp je, odmah po dolasku, izneo stavove koji su u evropskim prestonicama doživljeni kao provokacija i pretnja. Njegova izjava o Grenlandu, gde je poručio da će biti američki ili će Sjedinjene Države povući vojnike iz Evrope, izazvala je brzu reakciju Danske.
Danska je odmah odgovorila da Grenland nije na prodaju i pozvala saveznike da poštuju njen suverenitet. Daleko ozbiljnije odjeknula je Trampova najava o mogućem smanjenju vojnog prisustva u Evropi, što se ovde shvata veoma ozbiljno. Sjedinjene Države su već započele delimično povlačenje svojih snaga, što je dodatno motivisalo evropske lidere da pokažu veću posvećenost odbrambenoj industriji.
Tramp je kritikovao evropske saveznike zbog nedovoljne podrške američkoj akciji protiv Irana, ističući da su ga podržali logistički, ali ne i vojno. Najviše kritika usmereno je ka italijanskoj premijerki Đorđi Meloni, koja je do nedavno bila smatrana Trampovim najbližim saveznikom. Na samitu se razgovara o novim izdvajanjima za odbranu, a evropske članice NATO-a i Kanada planiraju povećanje proizvodnje i nabavke naoružanja.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute govorio je o „transatlantskoj odbrambenoj revoluciji“. Evropske članice i Kanada već su povećale izdvajanja za oko 90 milijardi dolara, na skoro 600 milijardi dolara. Planirano je i oko 40 milijardi dolara zajedničkih ulaganja u sisteme za odbranu od dronova u narednih pet godina, uz naglasak da Vašington želi da Evropa veći deo tog novca usmeri na kupovinu američkog oružja.
Na samitu se sve više govori o konceptu „NATO 3.0“, koji bi trebalo da se prilagodi multipolarnom svetu. Evropa bi trebala preuzeti veću odgovornost za sopstvenu bezbednost, ali proces transformacije će trajati godinama. Evropa i dalje zavisi od američkih komandnih struktura i logistike.
Jedan od ključnih događaja drugog dana samita biće razgovor Donalda Trampa i ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog. Za Kijev je ključno da poboljša odnose sa Vašingtonom, dok se suočava sa ruskim napadima. Ukrajina insistira na dodatnim sistemima protivvazdušne odbrane.
Takođe, jedna od tema samita biće reakcija Izraela na moguću isporuku američkih aviona F-35 Turskoj. Izrael ne želi da Turska dobije iste sposobnosti, što dodatno zateže odnose između dve zemlje. Ova relacija bi mogla postati jedno od najosetljivijih bezbednosnih pitanja regiona.
