Tekst prim. dr Elizabet Paunović, bivše direktorke Evropskog centra za životnu sredinu i zdravlje Svetske zdravstvene organizacije, obuhvata dva ključna dokumenta. Prvi je treći Lancet izveštaj o napretku u zdravlju i klimatskim promenama, dok je drugi novo izdanje SZO pod nazivom „Smernice za akcione planove za vrućinu i zdravlje“.
Ovi dokumenti ističu koliko je 2024. godina bila štetna po zdravlje Evropljana, sa procenom od preko 62.000 smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinom. Pored toga, naglašavaju potrebu za unapređenjem zaštite zdravlja u Srbiji tokom letnjih meseci.
Srbija se suočava sa posebnim izazovima, s obzirom na to da 21,4% radne snage čine radnici na otvorenom. Ova grupa je najviše pogođena visokom temperaturom, što zahteva hitne sistemske mere zaštite, uključujući preraspodelu radnog vremena i jasne mere zaštite na radnim mestima.
Preporučene mere su deo Programa prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove za period od 2023. do 2030. godine. Njihovo sprovođenje je ključno zbog negativnih ekonomskih posledica koje proizađu iz gubitka radnih sati usled bolesti izazvanih toplotnim stresom.
Tokom 2024. godine, u Srbiji je zabeleženo 331 sat umerenog rizika od toplotnog stresa, a rizik se povećava pri fizičkom naporu. Stoga je neophodno hitno započeti aktivnosti iz Programa prilagođavanja, usvojenog pre više od tri godine.
Izveštaj takođe ukazuje na neravnomernu raspodelu rizika među različitim grupama stanovništva. Domaćinstva sa niskim prihodima su posebno ugrožena, a deca i odojčad su najranjivija na visoke temperature.
