Kako su politički odnosi između Srbije i Hrvatske oblikovani kroz istoriju?

Kako su politički odnosi između Srbije i Hrvatske oblikovani kroz istoriju?

Boris Rašeta ističe razlike između Srbije i Hrvatske u kontekstu političkih narativa. On naglašava da su srpsko-mađarski odnosi bolji nego srpsko-hrvatski. Rašeta takođe komentariše trenutnu situaciju u regionu i potrebu za normalizacijom odnosa.

Rašeta smatra da Hrvatska nije kriva za negativne narative koji dolaze iz Srbije, posebno od strane Aleksandra Vučića. On ističe da su odnosi između Srbije i Mađarske odlični, dok sa Hrvatskom situacija nije ista. „Idealno bi bilo da ceo region uđe u Evropsku uniju“, dodaje Rašeta.

On ukazuje na to da u Hrvatskoj ne postoji mnogo ljudi koji se identifikuju kao „ustaše“, jer je taj pojam odbojan. Kada je upitan o poruci vlasti u Srbiji koja sugeriše ljudima da odu u Hrvatsku, Rašeta napominje da se slična poruka može čuti i u Hrvatskoj. „To su politički koncepti koji nemaju veze sa stvarnim životom“, smatra on.

Rašeta se osvrće na film „Svadba“, koji je privukao veliki broj gledalaca iz obe zemlje. On veruje da ljudi žele da se oslobode ratnog diskursa i da žive normalno. „Nakon ratova, mnogi su se doselili i živeli su zajedno bez vidljivog šovinizma“, objašnjava Rašeta.

Takođe, spominje tenzije između Srbije i Crne Gore, posebno u kontekstu nedavnog čarter leta u Tivtu. Rašeta naglašava da su tenzije između vlasti uvek prisutne, ali da ljudi teže normalizaciji odnosa. „Protočnost između granica se vidi po filmu ‘Svadba'“, dodaje on.

Na kraju, Rašeta se osvrće na svoju knjigu „Časna pionirska“, koja se bavi bivšom Jugoslavijom. On smatra da su teme vezane za Jugoslaviju često korišćene za političke svrhe. „U Hrvatskoj postoji sukob oko Tita i Jugoslavije, a ti pojmovi su postali političke etikete“, zaključuje Rašeta.