Generalna skupština Ujedinjenih nacija je donela odluku koja, iako nije pravno obavezujuća, ima značajnu simboličku težinu. Sa 123 glasa od 193 države članice, trgovina robljem iz Afrike je okarakterisana kao „najteži zločin protiv čovečnosti“. Ovaj predlog je inicirala Gana, a podržale su ga zemlje Afričke unije i karipske države.
Sjedinjene Američke Države, Izrael i Argentina su se usprotivile ovoj rezoluciji, dok je Nemačka, zajedno sa ostalim državama Evropske unije, odlučila da se uzdrži. Portparol Ministarstva spoljnih poslova Nemačke, Martin Gize, izjavio je da su postojale problematične tačke u konačnom tekstu rezolucije. On je naglasio da se time implicira hijerarhija među različitim zločinima protiv čovečnosti.
Ova tema nije nova, jer su nemački političari često isticali odgovornost za genocid nad evropskim Jevrejima kao najteži zločin u istoriji. Avet Tesfajesus, poslanica Bundestaga iz redova Zelenih, kritikuje nemačku uzdržanost, smatrajući da savezna vlada nije dovoljno ozbiljno shvatila ovu temu.
Ona ukazuje na to da odnos prema kolonijalizmu nije adekvatno tretiran od strane vlade konzervativaca i socijaldemokrata. Tesfajesus smatra da bi objašnjenje za uzdržanost moglo biti korisno, ali i da je važno preispitati nemačku ulogu u kolonijalizmu.
Nemačka nikada nije aktivno učestvovala u trgovini robljem, ali to ne umanjuje potrebu za priznavanjem koristi koje je imala od tog sistema. Evropske države su se, iz pravnih razloga, takođe oklevale da daju saglasnost na rezoluciju koja poziva na izvinjenja i reparacije za patnje prouzrokovane ropstvom.
Krugovi bliski vladi u Berlinu priznaju da bi Nemačka mogla očekivati talas tužbi ukoliko bi trgovina robljem bila označena kao fundamentalni zločin. Između 1500. i 1800. godine, procenjuje se da je između 12 i 15 miliona ljudi iz Afrike odvedeno u Ameriku i karipske države, gde su bili prisiljeni da rade kao robovi.
